Autorice: Kristina Slišurić, Valentina Blašković
I ove godine povodom Dana sigurnijeg interneta pripremili smo Potragu za boljim internetom za učenike. Ona kroz interaktivna pitanja i zadatke potiče učenike na promišljanje o internetskoj sigurnosti, etičkom korištenju tehnologije te odgovornom digitalnom ponašanju. Kao i ranijih godina, pitanja su prilagođena učenicima i ona ih vode kroz edukativni proces i omogućuju usvajanje znanja na zanimljiv i dinamičan način. Potraga za boljim internetom 2025. za učenike pripremljena je kao izazov od 20 pitanja i zadataka.
Ovim izazovom učenike smo željeli potaknuti na razmišljanje o internetskoj sigurnosti, odgovornom korištenju digitalnih alata i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, a ujedno im pokazati i mnoge dostupne izvore informacija koji mogu poslužiti za učenje i istraživanje o ovoj temi.
Potraga za učenike bila je otvorena od 3. veljače do 19. veljače. Za sudjelovanje u potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom i pristupom internetu, a za uspješno traženje bile su potrebne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovora.
Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova je od 2 do maksimalnih 20.
Slika 1: Grafički prikaz bodova
U prvom dijelu potrage učenici su birali i pisali svoj nadimak, naziv i mjesto škole. Ove godine od učenika smo tražili da nam promisle koju bi supermoć iskoristili da naprave internet boljim mjestom.
U potrazi je sudjelovalo 2745 učenika.
Slika 2.: Izbor supemoći zapisanih na Flingi
Analiza zadataka
Potragu smo započeli pitanjem Što gubimo kad izgubimo mobitel? Ovim pitanjem željeli smo učenike potaknuti na razmišljanje koliko su odgovorni te ih osvijestiti o potencijalnim rizicima u digitalnom okruženju. Digitalna pismenost nije samo tehnička vještina, već podrazumijeva sposobnost prepoznavanja i rješavanja problema koji mogu nastati tijekom korištenja digitalnih uređaja i interneta. Pitanja poput ovog uvode učenike u praktične aspekte upravljanja digitalnim alatima kao što je postavljanje PIN-a, redovito ažuriranje softvera ili korištenje aplikacija za pronalaženje izgubljenog uređaja. Na taj način učenici uče primjenjivati teorijsko znanje u svakodnevnim situacijama. Mobiteli danas sadrže osobne podatke, fotografije, dokumente i pristupe različitim aplikacijama i uslugama. Gubitak uređaja može rezultirati gubitkom povjerljivih podataka ili zloupotrebom osobnih informacija. Objašnjavanjem važnosti mjera poput zaključavanja ekrana ili spremanja podataka na oblak učenike se potiče na svjesnije i odgovornije ponašanje, čime se smanjuje rizik od gubitka privatnosti. Tijekom odgovaranja na ovo pitanje učenike smo uputili na proučavanje brošure Vodič za siguran internet i nepromišljene surfere u izdanju HAKOM-a.
Uočili smo da je puno učenika odabralo neke točne odgovore, ali ne i sve, što nam ukazuje na nekoliko važnih stvari: učenici možda nisu potpuno svjesni svih koraka koji su potrebni za zaštitu podataka i uređaja, što pokazuje potrebu za dodatnom edukacijom o digitalnoj sigurnosti. Možda percipiraju neke sigurnosne mjere (npr. postavljanje PIN-a) kao važnije od drugih (npr. redovito ažuriranje softvera ili korištenje aplikacije Pronađi uređaj), što znači da bi trebalo naglasiti kako svi ovi koraci zajedno doprinose cjelovitoj zaštiti.
Slika 3: Grafički prikaz točnosti odgovora (grafikon je preuzet iz najbrojnije Potrage od ukupno 3 otvorene)
Učenici često preuzimaju aplikacije iz neprovjerenih izvora, ignoriraju obavijesti o ažuriranju softvera ili zanemaruju antivirusne programe, čime izlažu svoje uređaje sigurnosnim prijetnjama. Kako bismo kod učenika osvijestili ovaj problem, pripremili smo pitanje Igre. Pitanja poput ovog educiraju ih o konkretnim navikama koje smanjuju šanse za zarazu uređaja virusima, neovlašteni pristup ili krađu podataka. Ovo problemsko pitanje važno je jer potiče učenike na razmišljanje o sigurnosti prilikom preuzimanja digitalnog sadržaja, posebice igara iz nepoznatih izvora. Učenici se često susreću s primamljivim igrama koje nemaju ocjene ni recenzije i ne razmišljaju o mogućim sigurnosnim prijetnjama poput zlonamjernog softvera, krađe podataka ili neželjenih kupnji unutar aplikacija. Pitanjem se potiče odgovorno donošenje odluka – umjesto impulzivnog preuzimanja, učenici uče konzultirati odrasle i provjeriti pouzdanost izvora. Tako razvijaju kritičko razmišljanje i sigurnosnu svijest, što im pomaže u izbjegavanju digitalnih prijetnji. Vidimo da je 80 % učenika točno odgovorilo na ovo pitanje. Tijekom rješavanja ovog zadatka pozvali smo učenike na igranje edukativne igre Interland – Rijeka Java koja može pomoći prepoznati opasne situacije na internetu i kako u njima donijeti ispravnu odluku.
Slika 4: Grafički prikaz točnosti odgovora (grafikon je preuzet iz najbrojnije Potrage od ukupno 3 otvorene)
Odgovorno ponašanje na internetu te donošenje ispravnih odluka i prepoznavanje i izbjegavanje internetskih prijetnji teme su još nekoliko pitanja: Tri bicikla, Kako prepoznati vishing, Zamke na društvenim mrežama, Socijalni inženjering, Što nije sigurno, nesigurno je, Superman.
Djeca i mladi često sudjeluju u online komunikaciji, ali nisu uvijek svjesni pojmova i mehanizama koji stoje iza negativnih iskustava, poput flaminga – agresivnih i provokativnih komentara s ciljem izazivanja sukoba. Pitanje ih usmjerava na pravilne reakcije kao što je prijavljivanje neprimjerenog sadržaja putem alata poput RED BUTTON-a i potiče ih na osvještavanje važnosti odgovornog i pristojnog ponašanja na internetu. Kroz ovakav pristup razvijaju digitalnu pismenost i stječu vještine potrebne za zaštitu sebe i drugih u digitalnom okruženju. Ovom temom bavi se pitanje Zamke na društvenim mrežama. Ovakva pitanja važna su jer učenike educiraju o sigurnom ponašanju na internetu i pomažu im prepoznati opasne situacije kao što je neprijateljsko ponašanje na društvenim mrežama.
Oko polovice učenika točno je odgovorilo na ovo pitanja. Iako je rješenje ponuđeno u brošuri Vodič za siguran internet i nepromišljene surfere, pretpostavljamo kako se dijelu učenika nije dalo trošiti vrijeme na traženje ispravnog odgovora.
Pitanjem Kako prepoznati vishing? u kojem smo učenike usmjerili na proučavanje edukativnog plakata Kako prepoznati vishing? u izdanju CERT-a, željeli smo poučiti učenike kako prepoznati i pravilno reagirati na prijevare poput vishinga koji postaje sve češći oblik cyber prijetnje. Djeca i mladi mogu biti laka meta prevaranata koji ih putem telefonskih poziva pokušavaju navesti na otkrivanje osobnih podataka ili preuzimanje zlonamjernih datoteka. Pitanjem se provjerava njihovo razumijevanje sigurnosnih mjera i potiče na kritičko promišljanje o posljedicama njihovih postupaka. Učenici uče da nikada ne smiju pokretati sumnjive programe te da je važno poduzeti konkretne korake kako bi zaštitili svoje podatke i uređaje: promjene lozinki i kontaktiranje banke. Na taj način razvijaju svijest o digitalnoj sigurnosti i osposobljavaju se za prepoznavanje prijetnji u stvarnim situacijama.
Samo je 40 % učenika točno prepoznalo loš savjet u pitanju Kako prepoznati vishing?, što sugerira da je potrebno dodatno naglasiti kritičko promišljanje o digitalnim prijetnjama, pružiti učenicima konkretne primjere vishing napada te ih kroz diskusije i igre osnažiti da prepoznaju ispravne sigurnosne mjere. Uvođenje realnih simulacija prevara moglo bi značajno poboljšati njihovo razumijevanje i sposobnost donošenja ispravnih odluka u stvarnim situacijama. Moguće je i da učenici možda nisu imali izravno iskustvo s vishingom, mogli su biti nesigurni oko toga koji su koraci ispravni, što upućuje na potrebu za dodatnim praktičnim primjerima i simulacijama kako bi lakše prepoznali rizične situacije.
Online izazovi su viralni trendovi na društvenim mrežama u kojima sudionici izvode određene zadatke, snimaju se i potiču druge da ih ponove. Njihova popularnost proizlazi iz želje za zabavom, pripadnošću grupi i prikupljanjem lajkova, pregleda i komentara. Iako neki izazovi mogu biti bezopasni, mnogi uključuju rizična ili opasna ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost i zdravlje sudionika. Djeca i mladi, pod pritiskom vršnjaka i željom za online prepoznatljivošću, često ne procjenjuju moguće posljedice kao što su ozljede, trajni zdravstveni problemi ili čak pravne posljedice. Zato je važno educirati ih o odgovornom korištenju interneta i potaknuti ih da kritički promišljaju prije nego što se uključe u slične aktivnosti. Pitanje Supermen govori o jednom od vrlo popularnih online izazova u posljednje vrijeme. Ovakva pitanja važna su jer učenike potiču na kritičko razmišljanje o online izazovima i njihovim potencijalnim rizicima. Kroz ovo pitanje djeca i mladi uče kako odgovorno reagirati – umjesto dijeljenja opasnog sadržaja, trebaju ga prijaviti i potražiti pomoć odraslih ili nadležnih institucija. Također, naglašava se važnost pravljenja dokaza (screenshot) kako bi se opasni izazovi mogli na vrijeme zaustaviti. Ovakav pristup doprinosi stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja i jačanju otpornosti učenika na negativne utjecaje interneta.
Prilično dobri rezultati riješenosti ovog zadatka ukazuje kako su učenici upoznati s pravilnim načinima reagiranja u slučaju opasnih online izazova.
Pitanje Tri bicikla govori o manipulativnim online sadržajima koji dovode do krađe osobnih podataka. Ovim pitanje učenike učimo kako prepoznati prevare na internetu, kao što su lažne nagradne igre i clickbait, koji ih mogu dovesti do krađe osobnih podataka ili financijskih gubitaka. Djeca i mladi često ne prepoznaju manipulativne online sadržaje, a primamljive ponude mogu ih navesti na nepromišljene odluke. Kroz ovakve zadatke uče kako kritički procijeniti informaciju prije nego što kliknu na nepoznatu poveznicu ili podijele osobne podatke.
Tijekom rješavanja ovog zadatka učenici su gledali isječak iz edukativne predstave Internet genijalci koja na zabavan i pristupačan način obrađuje teme internetske sigurnosti. Ovakve predstave kroz priče i glazbu pomažu djeci da bolje razumiju rizike interneta i usvoje sigurnosne navike na interaktivan način.
Slika 5: Plakat predstave Internet genijalci
Važnost čuvanja osobnih podataka posebno je naglašena u pitanjima: Što nije sigurno, nesigurno je i Božićna priča i oba zadatka su točno riješena preko pedeset posto.
Pitanje Što nije sigurno, nesigurno je također obuhvaća temu zaštite osobnih podataka. Ovdje učenike upoznajemo s konceptom socijalnog inženjeringa – tehnike kojom prevaranti iskorištavaju ljudsku naivnost kako bi došli do povjerljivih podataka ili ostvarili financijsku korist. Djeca i mladi često nisu svjesni da cyber kriminalci koriste psihološke manipulacije poput lažnih poruka, hitnih zahtjeva ili lažnog predstavljanja, kako bi ih naveli na pogrešne odluke. Kroz ovakve zadatke učenici razvijaju kritičko razmišljanje i uče prepoznati pokušaje manipulacije, čime se povećava njihova digitalna sigurnost.
Igranje edukativnih igara poput Što nije sigurno, nesigurno je može im pomoći da na interaktivan i zabavan način nauče kako zaštititi svoje podatke i izbjeći potencijalne prijevare.
Slika 6: Edukativne igre Hrvatski naivci, CERT
Pitanje Božićna priča potiče učenike na razmišljanje o zaštiti privatnosti i odgovornom postupanju s osobnim podacima. Djeca i mladi često ne shvaćaju da dijeljenje informacija o drugima, čak i u dobronamjerne svrhe, može ugroziti njihovu sigurnost i privatnost. Kroz ovu priču uče da osobni podaci, poput popisa imena, nisu nešto što se smije slobodno dijeliti bez suglasnosti i da postoje pravila o njihovoj zaštiti.
Ovakav pristup pomaže učenicima razumjeti osnovne principe Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) na jednostavan i zanimljiv način. Kako bi dodatno učvrstili ovo znanje, preporučuje se čitanje edukativnih priča, poput priče Jakov u potrazi za popisom Djeda Božićnjaka u izdanju Agencije za zaštitu osobnih podataka, koje na pristupačan način objašnjavaju važnost privatnosti u digitalnom svijetu.
Pitanja o umjetnoj inteligenciji u obrazovanju pomažu učenicima razumjeti kako UI oblikuje način učenja, komunikacije i stvaranja sadržaja, što je posebno važno u vremenu kada tehnologija sve više utječe na našu svakodnevicu. Ova su pitanja važna jer učenike uče kako prepoznati i razumjeti tehnologije koje svakodnevno koriste. Kroz ova pitanja razvijaju digitalnu pismenost, kritičko razmišljanje i svijest o etičkim aspektima umjetne inteligencije kao što su privatnost, sigurnost i pouzdanost informacija. Također ih potiču na promišljanje o vlastitoj ulozi u digitalnom svijetu te ih osposobljavaju za odgovorno korištenje alata umjetne inteligencije u učenju i komunikaciji. U tu svrhu pripremili smo tri pitanja: Umjetna inteligencija stvara sadržaje, S kim razgovaram? i Chatbot i emocionalna inteligencija. Za uspješno odgovaranje na ova pitanja učenike smo uputili na čitanje priručnika Umjetna inteligencija u obrazovanju koji su napisali članovi udruge Suradnici u učenju, a objavili Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
Pitanje Umjetna inteligencija stvara sadržaje pomaže učenicima razumjeti što je generativna umjetna inteligencija i kako ona funkcionira. Generativna UI može stvarati slike, zvukove, videozapise i tekstove, što donosi brojne mogućnosti, ali i izazove, poput pitanja autorskih prava i vjerodostojnosti sadržaja. Učenici kroz ovo pitanje postaju svjesni da sadržaji koje vide na internetu ne moraju nužno biti djelo stvarnih ljudi te uče kako kritički analizirati digitalne materijale. Pedeset posto učenika znalo je da se grana umjetne inteligencije koja se bavi stvaranjem novih sadržaja – teksta, videozapisa i slika – naziva generativna umjetna inteligencija.
Slika 7: Naslovnica priručnika Umjetna inteligencija u obrazovanju
Učenici često komuniciraju s alatima umjetne inteligencije poput chatbotova, virtualnih asistenata ili pametnih glasovnih sučelja, ali možda ne shvaćaju u kojoj su mjeri ti alati prilagođeni korisničkim podacima i interakcijama. Pitanje S kim razgovaram? ih potiče da razmisle o tome kako UI prikuplja informacije i personalizira odgovore, ali i da prepoznaju razliku između komunikacije s ljudima i strojevima, osobito u aspektima poput emocionalne povezanosti i povjerenja. U ovom zadatku trebalo je prepoznati da se radi o chatbotovima. Na slici pogledajte neke odgovore.
Slika 8.: Neki odgovori učenika na pitanje S kim razgovaram?
Pitanje Chatbot i emocionalna inteligencija potiče učenike da razmisle o mogućnostima i ograničenjima chatbotova. Iako chatbotovi mogu simulirati razgovor i ponekad izražavati emocije, oni ne razumiju emocije niti ih stvarno osjećaju. Učenici kroz ovo pitanje razvijaju kritički pristup prema korištenju sustava umjetne inteligencije i shvaćaju da, unatoč naprednoj tehnologiji, interakcija s chatbotovima nije zamjena za stvarne međuljudske odnose. U pitanju smo naveli neke osobine, a tragači su trebali označiti one osobine koje se odnose na chatbotove.
Slika 9.: Grafički prikaz točnosti odgovora (grafikon je preuzet iz najbrojnije Potrage od ukupno 3 otvorene)
Dezinformacije se lako i brzo šire putem društvenih mreža i medija, a mladi su često izloženi lažnim ili manipulativnim sadržajima bez da ih preispituju. Za promišljanje o ovoj temi pripremili smo pitanje Točno tako. Kroz rješavanje ovog pitanja potičemo djecu i mlade na razvijanje kritičkog razmišljanja i osvještavamo važnost provjere informacija u digitalnom dobu. Promišljanjem o provjeri činjenica i postojanju platformi poput Točno tako, učenici uče kako prepoznati pouzdane izvore i zaštititi se od dezinformacija. Ova vještina ključna je za donošenje informiranih odluka i izbjegavanje utjecaja lažnih vijesti, što ih čini odgovornim digitalnim građanima. Ovaj je zadatak riješen sto posto točno jer je bio prvi stoper, što znači da učenici nisu mogli nastaviti potragu sve dok nisu točno odgovorili na pitanje.
Djeca i mladi provode značajan dio svog vremena online, a elektroničko nasilje može imati ozbiljne posljedice na njihovo mentalno zdravlje, samopouzdanje i sigurnost. Promišljanjem o ovim temama razvijaju empatiju, digitalnu pismenost i sposobnost prepoznavanja prijetnji, što ih osnažuje da odgovorno koriste digitalne tehnologije i podrže vršnjake koji se suočavaju s problemima. Pitanja o elektroničkom nasilju ključna su jer pomažu učenicima razumjeti opasnosti koje digitalni svijet može donijeti, kako se zaštititi i kako reagirati u slučaju da postanu žrtve ili svjedoci nasilja na internetu. Ovom temom bave se pitanja: Tamna strana interneta, Ne(t)ko, Sigurni pet za sigurniji net.
Pitanje Tamna strana interneta upoznaje učenike s konceptom cybertraume, dugotrajne psihološke štete uzrokovane negativnim iskustvima na internetu, poput cyberbullyinga, izlaganja nasilnim sadržajima ili krađe identiteta. Učenici često nisu svjesni da digitalni prostor omogućuje trajnu prisutnost i ponovno proživljavanje negativnih iskustava, čak i nakon što se zlostavljanje ili prijetnje prestanu događati, što nam govori i nizak postotak točnosti rješavanja (37,5 %). Učenici su odgovor na ovo pitanje tražili u članku o cybertraumi na stranicama Centra za sigurniji Internet.
Izbor odgovora „neprekidna izloženost“ naglašava kako internet omogućuje da se traumatični događaji arhiviraju i ponovno pojave kroz dijeljenje starih objava, komentara ili širenje osjetljivih informacija. Ovo učenike potiče na promišljanje o odgovornom dijeljenju podataka i važnosti zaštite vlastite privatnosti kako bi se smanjio rizik od negativnih digitalnih iskustava.
Pitanje Ne(t)ko informira učenike o minimalnoj dobi za otvaranje računa na društvenim mrežama, što je često zanemarena, ali važna tema. Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), minimalna dob za korištenje digitalnih usluga bez roditeljske suglasnosti u Europskoj uniji iznosi 16 godina. Učenici često nisu svjesni pravila i rizika povezanih s preuranjenim otvaranjem profila koji uključuju izloženost neprimjerenom sadržaju, kontakte s nepoznatim osobama i mogućnost zloupotrebe podataka. Ovo pitanje potiče ih na promišljanje o pravilima privatnosti i važnosti odgovorne upotrebe interneta.
Mnogi učenici doživljavaju dobna ograničenja na društvenim mrežama kao nešto što ih sprječava u korištenju omiljenih platformi, a ne kao zaštitnu mjeru. Moguće je da su se na ovaj način ironijski ili buntovno izrazili protiv pravila koja ne razumiju ili s kojima se ne slažu. Učenici možda ne vide stvarne rizike povezane s korištenjem društvenih mreža prije dopuštene dobi. Ako su već registrirani na platformama koje formalno ne bi smjeli koristiti, mogu smatrati da pravila nisu važna pa ih i u ovom zadatku ignoriraju. Ovaj rezultat pokazuje da učenici možda ne shvaćaju ozbiljnost pitanja o digitalnoj sigurnosti i zaštiti privatnosti. Umjesto pukog navođenja dobne granice, korisno bi bilo potaknuti ih na raspravu o tome zašto takva ograničenja postoje, koje su stvarne opasnosti i kako mogu sigurno koristiti internet unutar okvira pravila. Uvođenje primjera iz stvarnog života ili iskustvenih priča moglo bi ih motivirati da se ovoj temi pristupe s više ozbiljnosti.
Pitanje Sigurnih pet za sigurniji net fokusira se na uloge sudionika u slučajevima elektroničkog nasilja. Učenici kroz ponuđene opcije uče prepoznati različite uloge – od pasivnih promatrača do aktivnih sudionika nasilja, a u tome im pomaže kurikulum Pet za net Sigurnost djece na internetu. Odabirom točnog odgovora učenici uče da ignoriranje nasilja nije rješenje i da svi mogu doprinijeti stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja. Cilj je ovog pitanja osvijestiti ih da mogu preuzeti ulogu digitalnih građana koji ne podržavaju nasilje, već djeluju kao podrška i zaštita onima koji su izloženi online zlostavljanju.
Slika 10.: Udžbenik za učenike 5. i 6. razreda Sigurnost djece na internetu
Pitanja koja razvijaju računalno razmišljanje ključna su za pripremu učenika na izazove digitalnog doba. Računalno razmišljanje uključuje sistematizaciju, dekompoziciju, analizu i rješavanje problema, vještine koje su korisne ne samo u programiranju, već i u svakodnevnom životu. Kroz ovakve zadatke učenici uče razdvojiti složene probleme na manje dijelove, pronaći obrasce, analizirati podatke i donositi logične zaključke.
Ove vještine im pomažu u boljem razumijevanju digitalnog svijeta, kritičkom promišljanju i donošenju promišljenih odluka, što je osobito važno u kontekstu sve većeg broja tehnoloških rješenja s kojima se susreću.
Ova pitanja potiču učenike na aktivno razmišljanje, analizu podataka i rješavanje problema te ih usmjeravaju prema sigurnom i odgovornom korištenju interneta. Uključivanje računalnog razmišljanja u nastavu osnažuje učenike da sami prepoznaju obrasce, rješavaju složene probleme i donose promišljene odluke, što su ključne vještine za uspjeh u digitalnom dobu.
Pitanje Da bar je Dabar potiče učenike na logičko razmišljanje, analizu podataka i sistematično rješavanje problema. Zadatak s konopima i čvorovima temelji se na kombinatorici i računalnom razmišljanju, gdje učenici moraju identificirati najmanji broj elemenata potreban za kodiranje svih mogućih poruka. Od učenika se očekuje da prepoznaju uzorak u podacima (broj mogućih kombinacija čvorova na svakom konopu), primijene matematičko zaključivanje kako bi pronašli optimalno rješenje te koriste strategiju pokušaja i pogrešaka ili logičku analizu kako bi došli do točnog odgovora.
Ovakvi zadaci razvijaju matematičku pismenost, apstraktno razmišljanje i strategije za rješavanje problema, koje su temelj digitalne pismenosti. Učenike smo uputili na zbirku zadataka s natjecanja Dabar iz 2019. godine na stranicama Udruge Suradnici u učenju, gdje su mogli pronaći rješenje zadanog problema. Točno je odgovorilo 47 % učenika.
Slika 11.: Zadatak s natjecanja iz 2019. godine koji je bio dio ove Potrage
Pitanje Internet u petlji spaja računalno razmišljanje s medijskom pismenošću i traži od učenika da kroz labirint sastave smislenu rečenicu o sigurnosti na internetu.
Kroz ovaj zadatak učenici koriste sistematično praćenje informacija kako bi došli do ispravnog redoslijeda riječi, analiziraju sadržaj i pronalaze poruku skrivenu u labirintu te povezuju kritičko razmišljanje s digitalnom sigurnošću jer se kroz zadatak uče kako izbjeći internetske zamke poput dezinformacija, krađe podataka i prijevara.
Nakon prolaska kroz zadatak, učenici biraju najbolji način zaštite na internetu, čime se dodatno naglašava važnost provjeravanja izvora, zaštite podataka i odgovornog ponašanja na internetu.
Ovaj je zadatak najlošije riješeni zadatak u Potrazi i točnost rješavanje je 32 %. Jedan od razloga može biti i to što se učenicima nije dalo prolaziti kroz zaista dugačak labirint.
Slika 12.: Labirint iz Potrage
Kroz Potragu nastojimo učenicima donijeti niz dobrih izvora za učenje o temama sigurnosti na internetu i pouzdanim izvorima informacija koji će im pomoći da uče kako prepoznati prijetnje i zaštititi svoje podatke te razvijaju kritičko razmišljanje u digitalnom okruženju. Edukativne igre također su odlične za učenje, a igre Dabrica Darka i Budi nternet genijalac proizašle su iz rada Udruge na dva projekta o sigurnosti djece i mladih na internetu – Growing up on a safer Internet i Budi internet genijalac. O njima govore pitanja Dabrica Darka i Zemlja sigurnijeg interneta.
Pitanje Dabrica Darka ističe važnost projekta Growing up on safer internet koji učenike, roditelje i učitelje potiče na sigurno i moralno korištenje interneta.
Kroz ponuđene odgovore učenici se upoznaju s ključnim aspektima sigurnog digitalnog ponašanja:
- odgovorno i moralno korištenje tehnologije
- kritička procjena i selektivno korištenje digitalnih sadržaja
- upravljanje informacijama i privatnošću u digitalnom okruženju.
Ovo pitanje pomaže učenicima da shvate kako mogu aktivno doprinositi sigurnijem i kvalitetnijem internetu, umjesto da budu samo pasivni korisnici digitalnih alata.
Pitanje Zemlja sigurnijeg interneta učenike vodi kroz sadržaj online igre Budi internet genijalac koja kroz interaktivni pristup podučava osnovne koncepte digitalnog građanstva i sigurnosti na internetu.
Kroz igru se obrađuju teme poput:
- digitalnog traga i odgovorne komunikacije
- sigurnosti na internetu i zaštite lozinki
- prepoznavanja internetskih prijevara i phishinga
- suprotstavljanja lošem ponašanju na internetu
- prepoznavanja sumnjivih sadržaja i situacija.
Ovakav pristup igrom potiče učenike na aktivno učenje, dok im istovremeno pruža alate za prepoznavanje i izbjegavanje digitalnih prijetnji.
Slika 13.: Digitalna verzija društvene igre Budi internet genijalac – u potrazi za boljim internetom
Jedan od ključnih koraka u osiguravanju sigurnog digitalnog okruženja jest poučiti učenike kako prepoznati i prijaviti neprihvatljive situacije na internetu. Bilo da se radi o neugodnim porukama, prijetnjama, elektroničkom nasilju ili bilo kojoj drugoj situaciji koja izaziva stres i nelagodu, važno je da učenici znaju kako reagirati i kome se mogu obratiti za pomoć.
Pitanjem Hrabro za hrabri telefon potičemo učenike da osvijeste postojanje sigurnih mjesta i stručnih osoba koje im mogu pružiti podršku i savjet. Hrabri telefon nudi anonimnu i povjerljivu pomoć, čime učenici dobivaju osjećaj sigurnosti i znaju da u teškim situacijama nisu sami.
Kroz ovakva pitanja učenici uče prepoznati kada trebaju potražiti pomoć i da nema srama u traženju podrške, razumiju da nasilje, prijetnje i neugodni sadržaji ne smiju ostati neprijavljeni te dobivaju konkretan kontakt (116111) koji im može pomoći u teškim situacijama. Ovo je pitanje bio drugi stoper te su na njega svi učenici točno odgovorili. Odabrali smo ga kao stoper zbog važnosti poznavanja da postoje mjesta na koja se možemo anonimno obratiti ako trebamo bilo kakvu pomoć. Pružanje ovakvih informacija mladima ključno je kako bi se smanjila tolerancija na nasilje, osnažili učenici da proaktivno reagiraju i omogućilo sigurno okruženje u kojem se svaka prijetnja može prijaviti i riješiti. Zato je važno stalno ih educirati o dostupnim resursima i poticati ih na odgovorno i hrabro postupanje u digitalnom i stvarnom svijetu.
NAGRADE
Diplomu za sve sudionike Potrage možete preuzeti ovdje Diploma za izazov 2025, kao i u verziji za ispis s bijelom pozadinom ovdje Diploma za izazov (print).
Slika 14.: Diploma za sve uspješne tragače
U tablici se nalazi popis nadimaka najboljih učenika i njihovih škola te napisanih supermoći. Kada učenici pronađu svoj nadimak i supermoć, trebaju se javiti učiteljima u svojoj školi i potvrditi svoj identitet.
Molimo učitelje iz najboljih škola da nam potvrde informacije i jave na e-mail: info@ucitelji.hr nadimak i supermoć iz Potrage te naziv i adresu škole kako bismo vam nagrade mogli poslati na škole.
| REDNI BROJ | NADIMAK | IME ŠKOLE | SUPERMOĆ |
| 1. | Ziggi | OŠ ,,Braća Seljan”, Karlovac | Izbrisati sve viruse |
| 2. | ec#1 | OŠ ,,Braća Seljan”, Karlovac | pronalaženje kradljivaca identiteta |
| 3. | Niki | OŠ ,,Braća Seljan”, Karlovac | Moć izbacivanja zlih ljudi iz interneta. |
| 4. | Qutoni | OŠ ,,Braće Seljan”, Karlovac | Super moć prepoznaje laži |
| 5. | Ena | OŠ Turnić, Rijeka | Moć emptije |
| 6. | Dora | OŠ Turnić, Rijeka | Moć prepoznavanja prijevara |
| 7. | ja sam kokos | OŠ Trstenik, Split | nevidljivost |
| 8. | Doticaaaa | OŠ Trstenik, Split | stop hate |
| 9. | JOTAROORAORA123 | OŠ Trstenik, Split | mogu ubiti viruse na internetu |
| 10. | čekić | OŠ Trstenik, Split | letenje |
| 11. | medoo | OŠ Trstenik, Split | nevidljivost |
| 12. | ANTI31122013 | OŠTrstenik, Split | super brzo tipkanj3 |
| 13. | niđo s kaktusom | OŠ Trstenik, Split | nevidljivost |
| 14. | JOTAROORAORA123 | OŠ Trstenik, Split | mogu ubiti viruse |
| 15. | EtaE2a1ina | OŠ Trstenik, Split | Brzo čitanje3 |
| 16. | JOTAROORAORA123 | OŠ Trstenik, Split | mogu ubijati lažne stranice |
| 17. | @neTr@tincic@2 | OŠ Trstenik, Split | Znati unaprijed kada će me netko hakirti |
| 18. | medoo | OŠ Trstenik, Split | nevidljivost |
| 19. | Filip | OŠ Drenje, Drenje | Zaustaviti govor mržnje! |
| 20. | Lotus | OŠ Drenje, Drenje | Provjera točnosti informacija u online svijetu |
| 21. | mariposa7 | OŠ Popovac, Popovac | sprječavanje govora mržnje |
| 22. | znalac genijalac | Industrijsko-obrtnička škola, Sisak | sigurno surfanje |
| 23. | kickboxing | Industrijsko-obrtnička škola, Sisak | sigurnost na internetu |
| 24. | kokolo0611 | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Čitanje misli |
| 25. | informatika1234 | Gimnazija Vukovar, Vukovar | teleportacija |
| 26. | floki1809 | Gimnazija Vukovar, Vukovar | telepatija |
| 27. | popaj | Gimnazija Vukovar, Vukovar | supermoć telepatija |
| 28. | oblutak | Gimnazija Vukovar, Vukovar | teleportacija |
| 29. | koko2408 | Gimnazija Vukovar, Vukovar | telepatija |
| 30. | Loki123 | Gimnazija Vukovar, Vukovar | nevidljivost |
| 31. | BoomShakaLaka | Gimnazija Vukovar, Vukovar | moć pomoću koju bi locirala IP adrese onih koji pišu ružne komentare |
| 32. | marley123 | Gimnazija, Vukovar, Vukovar | čitanje misli |
| 33. | nightowl | Gimnazija Vukovar, Vukovar | čitanje misli |
| 34. | Noni | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Nevidljivost |
| 35. | Terminator | Gimnazija Vukovar, Vukovar | kontroliranje električne energije |
| 36. | ikona | Gimnazija Vukovar, Vukovar | letenje |
| 37. | Malvan | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Cyberspace |
| 38. | kocka | Gimnazija Vukovar, Vukovar | nevidljivost |
| 39. | 5ica | Gimnazija Vukovar, Vukovar | vremenski stroj |
| 40. | Superheroj | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Teleportacija |
| 41. | Dušman | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Imati pristup brzom internetu svugdje |
| 42. | Y2KTip | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Beskonačni Vatrozid |
| 43. | spale | Gimanzija Vukovar, Vukovar | Teleportacija |
| 44. | onamalabahata | Gimnazija Vukovar, Vukovar | nevidljivost |
| 45. | Lulu | Ginnazija Vukovar, Vukovar | čitanje misli |
| 46. | Buckić | Gimazija Vukovar, Vukovar | Nevidljivost |
| 47. | Bogušon | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Kontrola uma |
| 48. | Krafna | Gimnazija Vukovar, Vukovar | telekineza |
| 49. | MaliB4 | Gimnazija Vukovar, Vukovar | Lociranje ljudi |
| 50. | pablo | Gimnazija Vukovar – Vukovar | Teleportacija |
| 51. | Nor | Gimnazija Vukovar, Vukovar | mogućnost kontroliranja elektromagnetizma |