Napisala: Valentina Blašković
Sažetak
E-tečaj Budi internet genijalac – Digitalno građanstvo namijenjen je učiteljima i nastavnicima na nacionalnoj i međunarodnoj razini s ciljem stručnog usavršavanja i osnaživanja kompetencija u području digitalnog građanstva, medijske pismenosti i sigurnog ponašanja na internetu. Tečaj se provodio od 6. listopada do 9. studenoga 2025., a za uspješno izvršavanje svih predviđenih aktivnosti bilo je potrebno ukupno 30 sati rada. Na kraju tečaja svaki polaznik koji je uspješno izvršio sve zadane aktivnosti dobio digitalnu značku i potvrdu o pohađanju edukacije. Uspješno ga je završilo 190 polaznika koji su riješili sve obvezne aktivnosti i pokazali visoku razinu motiviranosti.
E-tečaj je bio usmjeren na praktičnu primjenu znanja, osmišljavanje metoda za razvoj odgovornog ponašanja na mreži te osposobljavanje odgojno-obrazovnih djelatnika za primjenu Priručnika za digitalno građanstvo, 2025. – Budi internet genijalac u radu s učenicima.
Uvod
Sadržaj tečaja temelji se na Priručniku za digitalno građanstvo, 2025. – Budi internet genijalac. Publikaciju je razvila Fundacja Szkoła z Klasą/ School With Class Foundation kao dio programa Be Internet Awesome koji podržava Google.org. Udruga Suradnici u učenju, koja provodi program Budi internet genijalac u Hrvatskoj je pripremila hrvatsko izdanje usklađeno s hrvatskim sustavom obrazovanja i nacionalnim kurikulumima.
Priručnik je osmišljen kako bi pomogao u planiranju aktivnosti koje će učenicima pomoći da digitalne tehnologije koriste mudro, oprezno, sigurno, ljubazno i hrabro. Podijeljen je u četiri tematske cjeline koje potiču učenike na promišljanje o širokom rasponu aktualnih pitanja: od osobnog identiteta na mreži i kritičkog razmišljanja o mrežnim sadržajima do digitalne kreativnosti i građanskog aktivizma.
Cilj i sadržaj tečaja
Cilj tečaja bio je omogućiti polaznicima stjecanje znanja, praktičnih vještina i stavova za provedbu radionica digitalnog građanstva te ih upoznati s načinima prilagodbe kurikulumskih aktivnosti u različitim razrednim odjelima i školskim okružjima. Tečaj je bio organiziran kao petotjedni program strukturiran u tematske cjeline. Kako bi se zadržala preglednost i naglasio tijek učenja, tematske cjeline tečaja bile su prikazane u sljedećem obliku:
Ove su cjeline predstavljale okosnicu tečaja i omogućile polaznicima jasan napredak od uvodnih koncepata prema složenijim područjima digitalnog građanstva.
Tečaj je proveden u Moodleu te je sadržavao bogat skup didaktički oblikovanih aktivnosti koje su poticale aktivno učenje, refleksiju i konstruktivnu suradnju među polaznicima. Polaznici su se koristili raznovrsnim multimedijskim sadržajima i aktivnostima — od tekstualnih sadržaja i videozapisa do interaktivnih H5P zadataka, rječnika pojmova, baza podataka, foruma i refleksivnih pitanja te su kroz alate za kolegijalno vrednovanje razvijali međusobnu pružanje povratnih informacija i profesionalni dijalog.
U uvodnom dijelu tečaja polaznici su mogli pogledati webinar s predstavljanjem kurikuluma te pročitati cijeli Priručnik za digitalno građanstvo – kurikulum Budi Internet genijalac 2025. Prva obavezna aktivnost bila je primjena Kolbova modela iskustvenog učenja u forumskoj raspravi. Polaznici su razmjenjivali svoje metodičke pristupe, promišljali o načinima primjene modela u učionici te analizirali vlastite nastavne prakse. Polaznica tečaja Gordana Lohajner istaknula je da joj je ova početna aktivnost pomogla u boljim uvidima o ciklusu iskustva, refleksije, zaključivanja i primjene te da joj je razmjena ideja s kolegama olakšala osmišljavanje aktivnosti na temu digitalnih tragova.

Slika 1. Forumska rasprava – primjer Kolbov modela iskustvenog učenja
Prvi je modul (Tko sam ja na mreži?) bio izrazito interaktivan te je kombinirao aktivnosti poput povezivanja pojmova, rješavanja problemskih zadataka, kratkih videoanaliza i sudjelovanja u raspravama te unos novih pojmova u zajednički pojmovnik. Polaznici su istraživali teme privatnosti, digitalnog identiteta, mrežne slike, odnosno načina na koji se osoba predstavlja na internetu kroz sadržaj koji objavljuje, komentira ili dijeli, kao i štetnih sadržaja, a pozvani su i da objave primjere iz vlastite nastave. Središnja aktivnost modula bila je provedba jedne od aktivnosti iz kurikuluma u vlastitoj učionici. Nakon izrade izvješća sudionici su sudjelovali u procesu kolegijalnog vrednovanja pet radova drugih sudionika tečaja, što je dodatno osnažilo suradničko učenje i kvalitetu povratnih informacija.
Drugi modul (Postati mudar/mudra na mreži), bavio se kritičkim razmišljanjem, prepoznavanjem dezinformacija, algoritamskim filtriranjem sadržaja i digitalnim zamkama. Sudionici su bili uključeni u aktivnosti usmjerene na analizu i evaluaciju informacija, razmjenu primjera, strukturirane rasprave te interaktivne zadatke koji su omogućili primjenu kritičkog razmišljanja u digitalnom okružju.
Izdvajamo aktivnost Lov na dezinformacije tijekom koje su polaznici pronalazili primjer članka, naslova ili objave u medijima za koji smatraju da sadrži neki oblik manipulacije.. Zatim su u zajedničku bazu unosili podatke o izvoru odabranog primjera, vrsti manipulacije koju su prepoznali (npr. clickbait, pristrano kadriranje, dezinformacija, misinformacija) te kratko obrazlagali zašto smatraju da je sadržaj manipulativan. Cilj je ove aktivnosti bio izgraditi zajedničku zbirku stvarnih primjera koja polaznicima može poslužiti u nastavnom radu kao materijal za raspravu o prepoznavanju manipulacije u medijskim sadržajima.

Slika 2. Aktivnosti Lov na dezinformacije
U obaveznoj aktivnosti sudionici su analizirali vlastiti filtar-mjehurić i primjere personaliziranih preporuka. Jedna od polaznica, Maja Hainc, učiteljica matematike, navela je da joj je ovaj modul bio posebno koristan jer ju je potaknuo na promišljanje o vlastitim digitalnim navikama i osvijestio koliko algoritmi oblikuju sadržaje koje svakodnevno vidi. Istaknula je da su interaktivni zadaci bili jasni, primjenjivi i izravno povezani s nastavnom praksom.
Slika 3. Filtar-mjehurić – zadatak polaznika
Treći modul (Ja u odnosima s drugima), bavio se komunikacijom u digitalnom okruženju, prepoznavanjem emocija, tumačenjem poruka, pojavama polarizacije te temama poput nasilja na mreži. Sudionici su rješavali interaktivne zadatke, unosili pojmove u zajednički pojmovnik, sudjelovali u kratkim refleksijama i raspravama te razmjenjivali iskustva iz vlastitog obrazovnog okruženja, čime se poticalo dublje razumijevanje međuljudskih odnosa u digitalnom prostoru. Polaznici su u obaveznoj aktivnosti opisivali konkretne situacije iz svoje škole ili lokalne zajednice povezane s temama modula, čime se poticalo povezivanje teorije i svakodnevne prakse.
Slika 4. Pojmovnik – unosi polaznika
Četvrti modul (Ja u mreži punoj mogućnosti), bio je usmjeren na poticanje digitalne kreativnosti, promišljanje o građanskom angažmanu na mreži te odgovornoj i etičnoj uporabi umjetne inteligencije. Posebna pažnja posvećena je i ekološkom aspektu digitalnih tehnologija. Sudionici su izrađivali različite praktične zadatke, dijelili vlastite primjere i ideje, sudjelovali u refleksijama te na kraju izradili završnu zadaću Ekološki otisak, u kojoj su analizirali i izračunavali vlastiti digitalni ekološki utjecaj, promišljajući pritom o održivijem korištenju tehnologije.

Slika 5. Primjer završne zadaće Ekološki otisak
Završni modul bio je posvećen evaluaciji i refleksiji. Polaznici su ispunili evaluacijski upitnik, a nakon dovršetka svih obaveznih aktivnosti, uključujući i kolegijalno vrednovanje mogli su preuzeti potvrdu o edukaciji. Time se osiguralo da sudjelovanje bude aktivno, sadržajno i refleksivno, a ne samo formalno.
Polaznica Maja Hainc naglasila je da joj je tečaj bio izuzetno koristan i inspirativan te da ju je potaknuo na dublje promišljanje o vlastitim digitalnim navikama i pristupima poučavanju. Istaknula je kako joj je sudjelovanje u tečaju dalo konkretne alate i sigurnost da teme digitalnog građanstva kvalitetnije i samouvjerenije uključi u svoj učiteljski rad.
Učiteljica informatike i polaznica tečaja Gordana Lohajner zaključila je da joj je tečaj pružio iznimno korisne i primjenjive smjernice za rad u učionici te produbio razumijevanje tema digitalnog građanstva. Istaknula je da su joj jasnoća sadržaja, pregledna struktura modula i stalna podrška mentora omogućili sigurnije i promišljenije planiranje nastavnih aktivnosti, a posebno ju je motiviralo sudjelovanje u raspravama i razmjena iskustava s kolegama iz različitih škola.
Tečaj je iznimno koristan jer nudi gotove scenarije poučavanja koji se lako primjenjuju u nastavi. Svaki scenarij poučavanja moguće je prilagoditi uzrastu učenika i specifičnim mogućnostima škole, što olakšava implementaciju u različitim kontekstima. Zadatci su bili kreativni, zanimljivi i poticajni, a posebno su potaknuli dublje promišljanje o zadanim temama i načinima kako ih približiti učenicima na interaktivan i suvremen način.
Kroz sve module korišten je široka lepeza raznovrsnih aktivnosti koje su tečaj činile izrazito interaktivnim i iskustveno usmjerenim. Polaznici su se uključivali u rasprave, izvodili praktične zadatke, povezivali teoriju s nastavnom praksom, izrađivali vlastite primjere, razmjenjivali iskustva i vrednovali radove kolega. Ovakav pristup omogućio je autentično učenje i stvarnu primjenjivost sadržaja, zbog čega se tečaj istaknuo kao iznimno kvalitetna, poticajna i profesionalno obogaćujuća edukacija.
Mentorski tim
Mentorski tim činile su učiteljice i nastavnice: Helena Valečić, Nikolina Marinić, Darija Dasović, Sanja Janeš i Valentina Blašković. Zajednički rad bio je usmjeren na pružanje stručne pomoći polaznicima, davanje povratnih informacija, moderiranje rasprava, tehničku podršku te poticanje razmjene ideja i iskustava. Povratne informacije polaznika otkrivaju da su mentore doživjele kao stručne, ljubazne, dostupne i profesionalne, što je značajno doprinijelo kvaliteti provedbe tečaja.
Što sudionici kažu o tečaju?
Povratne informacije sudionika pokazuju da je tečaj okupio raznoliku skupinu sudionika: 26,6 % poučava u razrednoj nastavi (1.–4. razredi), 27,3 % u 5. i 6. razredima, 26,6 % u 7. i 8. razredima, 5,3 % radi u gimnazijama, a 14,2 % u strukovnim školama. Ovaj profil sudionika potvrđuje da su teme digitalnog građanstva relevantne neovisno o predmetu i tipu škole, kao i da je kurikulum primjenjiv na različite dobne skupine i obrazovne razine.
Slika 6. Profil sudionika prema obrazovnim razinama
Povratne informacije sudionika ukazuju na iznimnu kvalitetu tečaja, njegovu jasnoću i praktičnu vrijednost. Sudionici su sadržaj tečaja ocijenili ocjenom 4,8, odnosno čak 82 % polaznika ocijenilo ga je ocjenom odličan.
Slika 7. Ukupna evaluacija kvalitete tečaja prema ocjenama polaznika
Velik broj sudionika (čak 92 %) preporučilo bi e-tečaj svojim kolegama, što također potvrđuje visoku razinu zadovoljstva polaznika programom. Sudionici su još naveli da ih je sudjelovanje u tečaju dodatno ohrabrilo za edukaciju drugih te da im je povećalo razumijevanje tema medijske pismenosti i sigurnosti na internetu. Sadržaj tečaja ocijenjen je kao logično strukturiran, dobro osmišljen za predviđeno trajanje i orijentiran na praktičnu provedbu u učionici, a dodatni materijali i informacije o provođenju edukacije ocijenjeni su vrlo visokim ocjenama.
Povratne informacije polaznika jasno pokazuju i namjeru polaznika da stečena znanja primijene u praksi. Najveći broj polaznika planira provesti tri aktivnosti iz kurikuluma tijekom sljedeća tri mjeseca, pri čemu će u njih biti uključeno više od 7300 učenika. Ovaj podatak pokazuje veliki doseg programa i njegovu stvarnu primjenjivost u školama. Također, 89 % polaznika izjavilo je da će u provedbu aktivnosti uključiti učenike s posebnim potrebama, učenike slabijeg socioekonomskog statusa ili one s ograničenim pristupom obrazovanju, što ukazuje na inkluzivni potencijal kurikuluma.
Slika 8. Broj aktivnosti koje polaznici planiraju provesti
Povratne informacije polaznika potvrđuju da je tečaj bio izuzetno koristan, inspirativan i sadržajno bogat. Sudionici su istaknuli jasnoću, strukturu i praktičnu vrijednost kurikuluma, ali i stručnost i podršku mentorskog tima. Velik broj polaznika izrazio je zahvalnost za mogućnost sudjelovanja i istaknuo primjenjivost sadržaja u redovnoj nastavi, osobito u području sigurnosti na internetu, medijske pismenosti, informacijske pismenosti i međuljudskih odnosa u digitalnom okruženju. Sudionici su također predložili obuhvaćanje tema mentalnog zdravlja i digitalne ravnoteže te dodatne primjere vezane uz odgovornu uporabu umjetne inteligencije.
Zaključak
Tečaj Budi internet genijalac – Digitalno građanstvo pokazao se kao izuzetno uspješan i koristan oblik profesionalnog razvoja. Sudionici su stekli vrijedna znanja, vještine i stavove koje planiraju primijeniti u radu s učenicima pa je tako tečaj ispunio svoje ciljeve: praktičnost, kvalitetu i relevantnost. Kroz tečaj sudionici su razvili pozitivne stavove prema odgovornom, sigurnom i savjesnom korištenju digitalnih tehnologija te važnosti poticanja kritičkog razmišljanja i digitalnog građanstva kod učenika. Polaznici su istaknuli da su osnaženi za promicanje ljubazne, promišljene i etične komunikacije na mreži te za stvaranje poticajnog digitalnog okruženja u učionici. Iz perspektive mentorskog tima tečaj je bio dobro strukturiran, metodički promišljen i s kvalitetnim materijalima, a povratne informacije sudionika potvrđuju da je opravdao očekivanja polaznika i značajno doprinio njihovom profesionalnom razvoju.
Napisala: Valentina Blašković, lektorirale i uredile: Nikolina Marinić i Lidija Kralj