Potraga 2026, analiza pitanja

U povodu Dana sigurnijeg interneta i ove smo godine pripremili Učeničku potragu za boljim internetom 2026. kao izazov koji kroz 20 pažljivo osmišljenih pitanja vodi učenike kroz teme umjetne inteligencije, zaštite osobnih podataka, digitalnog traga, medijske pismenosti, online nasilja i sigurnosti u virtualnom okruženju te potiče učenike na promišljanje o etičkom korištenju tehnologije s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju te odgovornom digitalnom ponašanju. Potraga je bila otvorena od 8. do 15. veljače, a riješilo ju je više od dvije tisuće učenika iz cijele Hrvatske. Kao i prethodnih godina, cilj nije bio samo provjera znanja, već poticanje istraživanja, promišljanja i samostalnog zaključivanja na temelju vjerodostojnih izvora.

Ovim izazovom učenike smo željeli potaknuti na razmišljanje o internetskoj sigurnosti, odgovornom korištenju digitalnih alata i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, a ujedno im pokazati i mnoge dostupne izvore informacija koji mogu poslužiti za učenje i istraživanje o ovim nadasve važnim temama.

Za sudjelovanje u potrazi bilo je potrebno računalo ili neki drugi digitalni uređaj s mrežnim preglednikom i pristupom internetu, a za uspješno traženje bile su važne kompetencije pretraživanja interneta, kritičkog promišljanja, čitanja s razumijevanjem, uočavanja bitnog, donošenja zaključka na temelju informacija, točnost i promišljanje prije nego se odabere neki od odgovora.

Potraga je bila organizirana u obliku kviza s 20 pitanja i zadataka i to u dvije kopije. Rješavanjem zadataka bilo je moguće ostvariti maksimalno 20 bodova, a raspon postignutih bodova je od 2 do 19.  U potrazi je sudjelovalo 2057 učenika.

 

Slika 1. Grafički prikaz bodova

 

Koja su bila očekivanja i na koji način su autorice Potrage zamislile ovogodišnji izazov poslušajte na kratkom predavanju koje su održale na cjelodnevnoj online konferenciji Potraga za boljim internetom koju je već tradicionalno organizirala i odradila Udruga Suradnici u učenju 10. veljače 2026., na Dan sigurnijeg interneta. Zatim cijelu analizu Potrage pročitajte u nastavku članka.

U prvom dijelu potrage učenici su prema dobivenim uputama stvarali svoj detektivski nadimak, naziv i mjesto škole. Ove godine od učenika smo tražili da osmisle jedno kratko pravilo koje bi svi trebali poštivati kako bi digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju koristili promišljeno i odgovorno.

 

Slika 2. Neka od pravila koja su učenici podijelili  na Flingi

Analiza zadataka

Potragu započinjemo pitanjima povezanima s nedavno objavljenim rezultatima istraživanja.

Udruga Suradnici u učenju provela je u studenom 2025. godine istraživanje s učenicima i učiteljima hrvatskih škola o razumijevanju i primjeni umjetne inteligencije (UI). U istraživanju je sudjelovalo 2514 učenika te 399 učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola. Rezultati istraživanja dostupni su u izvješću koje smo naveli u poveznici prva dva zadatka. U prvom pitanju potrebno je proučiti izvješće i odgovori na pitanje: U čemu se učitelji i učenici u hrvatskim školama najviše podudaraju s obzirom na korištenje umjetne inteligencije? , dok je u drugom pitanju potrebno proučiti zaključke istraživanja koji se odnose na učenike i označiti sve tvrdnje koje su točne.

Oba pitanja zajedno imaju svrhu pokazati da se umjetna inteligencija već aktivno koristi u hrvatskim školama, ali da razina razumijevanja, sigurnosti u znanje i etičke osviještenosti ne prati uvijek tu učestalost korištenja. Istraživanje pokazuje kako se učitelji i učenici najviše podudaraju u etičkoj osviještenosti, dok istodobno podaci o učenicima otkrivaju da je korištenje umjetne inteligencije široko rasprostranjeno, ali često bez dovoljno samopouzdanja i dubinskog razumijevanja njezinih ograničenja.

Povezivanjem ova dva pitanja učenici uočavaju važnu poruku: učestalo korištenje umjetne inteligencije ne znači nužno sigurno, etično i informirano korištenje. Iako su učenici izloženi UI alatima i koriste ih u različite svrhe, istraživanje pokazuje da razumijevanje, kritičko promišljanje i samopouzdanje ovise o sustavnom učenju i vođenju, a ne samo o iskustvu.

U kontekstu Dana sigurnijeg interneta, ova povezanost naglašava potrebu za zajedničkim djelovanjem učitelja i učenika jer dijele sličnu viziju budućnosti umjetne inteligencije, ali im je potrebna dodatna podrška u razumijevanja rizika i odgovornog korištenja tehnologije.

Na pitanje UI u hrvatskim školama točno je odgovorilo 32 % učenika. Pitanje je zahtijevalo pažljivo čitanje izvješća i razumijevanje podataka, a rezultati pokazuju nižu razinu razumijevanja veće količine pročitanog teksta. Drugo pitanje, UI i učenici, bilo je tipa „odaberi sve točne odgovore“. Od 2057 rješavača samo je njih 115 ili 6 % potpuno točno označilo sve tvrdnje. To pokazuje koliko su zahtjevna pitanja u kojima je potrebno prepoznati i označiti sve točne odgovore. Učenici na ovakvim pitanjima vrlo lako zanemare sve činjenice ili lako odustaju pri pogledu na veliku količinu teksta koju je potrebno proučiti.

Slika 3. Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje UI i učenici (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

Agencija za zaštitu osobnih podataka izvor je za iduće pitanje. Agencija je prije dvije godine predstavila je kviz “Naučimo pravilno štititi svoje osobne podatke” u kojemu patak Đuro kroz pitanja i odgovore pruža više informacija o zaštiti osobnih podataka, prvenstveno na internetu. Kviz na koji upućujemo učenike u ovom pitanju je namijenjen učenicima nižih razreda osnovne škole. Kroz pitanja i odgovore u ovome kvizu učenici mogu provjeriti znaju li pravilno zaštititi svoje osobne podatke. Jedno od pitanja kojemu nas poučava patak Đuro tko je odgovoran za naše osobne podatke i do koje dobi.

Svrha ovog pitanja je provjeriti osnovno razumijevanje odgovornosti za zaštitu osobnih podataka kod djece i mladih. Pitanje potiče učenike da razmisle tko donosi odluke o dijeljenju osobnih podataka i zašto je ta odgovornost posebno važna u online okruženju.
Pitanje je postavljeno kako bi se ispravile česte zablude među djecom da su sama u potpunosti odgovorna za svoje osobne podatke ili da pravila zaštite vrijede jednako za sve dobne skupine. U kontekstu sigurnijeg interneta, važno je da učenici razumiju da postoje zakonske zaštite koje ih štite upravo zbog njihove dobi.

Razumijevanje ove činjenice je važno jer učenike uči da zaštita osobnih podataka nije samo stvar osobnog izbora, već zakonski regulirano područje koje postoji radi njihove sigurnosti. Razumijevanje ove odgovornosti pomaže djeci da budu opreznija pri dijeljenju podataka, ali i da znaju kada i zašto trebaju potražiti pomoć odraslih. Time se postavlja temelj za sigurno, odgovorno i etično ponašanje na internetu od najranije dobi.

Tema zaštite osobnih podataka pokazala se izazovnom jer samo je 40 % učenika točno odgovorilo na ovo pitanje vezano uz odgovornost i dobnu granicu. Iako su djeca svakodnevno online, pravni i zaštitni aspekti još uvijek nisu dovoljno jasni. Slično se pokazalo i kod pitanja Stvaranje sigurne lozinke, gdje je također samo 40 % učenika bilo uspješno. To potvrđuje da temeljne sigurnosne navike, iako često spominjane, još uvijek nisu u potpunosti usvojene. U pitanju Stvaranje sigurne lozinke učenike upućujemo na vrijedne materijale  iz projekta Dabrica Darka otkriva digitalni svijet, kroz koje dabrica Darka zajedno sa svojim prijateljima Medom i Sovom promiču dobre strane interneta i razvijaju kod učenika kompetencije, vještine i potrebna znanja koja im omogućuju kreativno izražavanje, kritičko razmišljanje, sigurnost u internetskom okruženju i odgovorno ponašanje.

Slika 4.: Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje Stvaranje sigurne lozinke (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

 

Pitanja koja se bave čestim internetskim prijevarama su Tko vreba vaš profil? i Think before you click.

Oba pitanja imaju svrhu razvijati sposobnost prepoznavanja digitalnih prevara i donošenja sigurnih odluka u situacijama koje se oslanjaju na znatiželju, osjećaj hitnosti ili straha. Učenike se potiče da ne reagiraju impulzivno, već da zastanu, promisle i zaštite svoje osobne podatke.
Pitanje „Tko vreba vaš profil?” konkretan je primjer prevare koja se širi putem sumnjivih poveznica i poruka, a na koju nas upozorava Nacionalni CERT, dok HAKOM-ova kampanja Think before you click daje opća pravila ponašanja koja se upravo na takvim primjerima mogu primijeniti. Povezivanjem ova dva pitanja učenici uče kako teorijske savjete prepoznati i primijeniti u stvarnim situacijama.

U pitanju Tko vreba vaš profil? Nacionalni CERT upozorava na sve češću internetsku prijevaru koja korisnicima lažno obećava mogućnost uvida u to tko je pregledavao njihov Facebook profil, iako takva funkcionalnost na toj društvenoj mreži ne postoji. Poruke prevare najčešće se pojavljuju kao sponzorirani oglasi, dijeljene objave ili privatne poruke koje potiču korisnike da kliknu na poveznicu ili preuzmu aplikaciju kako bi navodno „vidjeli tko im je gledao profil“. Prema službenim pravilima Facebooka, ne postoji alat niti opcija koja omogućuje praćenje posjetitelja profila.

Nakon što korisnici kliknu na phishing poveznicu, često su preusmjereni na lažne stranice za prijavu namijenjene krađi korisničkih i osobnih podataka ili im se nudi instalacija zlonamjernih dodataka za internetske preglednike i mobilne aplikacije.

Ovakva prevara oslanja se na znatiželju i brzopletost korisnika.

Pitanje koje smo postavili o ovoj prevari je što ne treba činiti u takvoj situaciji.
Svrha ovog pitanja je provjeriti sposobnost prepoznavanja internetske prijevare (phishinga) i razlikovanja ispravnih i neispravnih reakcija u situaciji digitalne prijetnje. Pitanje usmjerava učenike na razmišljanje o posljedicama impulzivnih odluka u online okruženju.

Ovakva pitanja su važna jer učenike uče da znatiželja i brzopletost mogu dovesti do ozbiljnih posljedica, poput krađe identiteta i gubitka kontrole nad vlastitim računima. Razumijevanje što ne treba učiniti ključno je za prekidanje lanca prijevare i sprječavanje njezina daljnjeg širenja. Time jačamo svijest o osobnoj odgovornosti, ali i važnosti zajedničkog djelovanja u zaštiti digitalne sigurnosti.

Pitanja o internetskim prijevarama dala su dobre rezultate. Na pitanje Tko vreba vaš profil? točno je odgovorilo 46 % učenika, što pokazuje da gotovo polovica prepoznaje tipične obrasce phishinga, ali i da znatiželja i dalje može nadjačati oprez. Pitanje Think before you click, temeljeno na kampanji HAKOM-a, imalo je 1300 potpuno točnih odgovora od malo više od 2000 rješavača. Učenici uglavnom prepoznaju potrebu za oprezom, ali dio njih i dalje ne razlikuje sve sigurne i nesigurne postupke.

Slika 5.: Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje Think before you click (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

Pitanja Help4U, Red Button i Novi online alat povezana su i služe kako bi učenici uočili jasnu putanju postupanja: od prepoznavanja problema i traženja savjeta (Help4U), do konkretnog prijavljivanja ozbiljnijih situacija (Red Button) i rješavanja problema (Novi online alat). Time se učenicima daje cjelovita slika postupanja u slučaju online nasilja, zlostavljanja ili uznemirujućeg sadržaja. Sva tri pitanja imaju zajednički cilj osnažiti učenike da znaju kako i gdje potražiti pomoć kada se na internetu dogodi nešto neugodno, uznemirujuće ili opasno. Pitanja učenike vode od razumijevanja problema, preko savjetovanja, do konkretne i službene prijave, čime se gradi osjećaj sigurnosti i povjerenja u sustave podrške.

Help4U je sigurna online platforma koja pomaže djeci i mladima kada im se na internetu dogodi nešto neugodno ili zbunjujuće. Na njoj djeca mogu saznati koja su njihova prava, dobiti savjete što učiniti i kome se obratiti za pomoć i sve je jednostavno objašnjeno. Na početku se postavlja nekoliko jednostavnih pitanja, poput dobi, što se dogodilo (odabiru se ponuđeni odgovore), gdje se to dogodilo i misli li dijete da bi se moglo ponoviti. Na temelju odgovora platforma izrađuje letak s jasnim savjetima koji  mogu pomoći da dijete zna što učiniti dalje i kome se obratiti za pomoć.

Pitanje koje smo postavili je proučiti ovu platformu i isprobati je te usput vidjeti koliko se pitanja postavlja. Pitanje je postavljeno kako bi se učenici potaknuli da ne ostanu samo na teorijskom znanju o digitalnoj sigurnosti, već da isprobaju konkretan alat koji im može pomoći u stvarnim situacijama. Broj postavljenih pitanja nije sam sebi svrha, nego služi da učenici shvate kako platforma funkcionira i kako se prilagođava njihovoj dobi i problemu.

Ako je dijete zabrinuto za sebe ili dobrobit drugog djeteta, to je potrebno prijaviti, a to se može učiniti i online pomoću aplikacije Ministarstva unutarnjih poslova koja se zove Red button kroz koju se može prijaviti zlostavljanje i neprimjereni sadržaj na internetu.

Novi online alat je pitanje koje učenike upoznaje s mogućnostima zaštite privatnosti djece, a odnosi se na suzbijanje širenja intimnih fotografija i videozapisa maloljetnika na internetu. Alat omogućuje anonimnu prijavu i uklanjanje sadržaja seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te je posebno osmišljen kako bi mladi mogli sami zatražiti uklanjanje svojih fotografija i videozapisa s društvenih mreža tema je ovog pitanja. U ovom pitanju učenike upućujemo na stranicama csi.hr – Centra za sigurniji Internet gdje je potrebno pronaći kako se ovaj alat zove.
Pitanje je postavljeno kako bi se učenicima pokazalo da i u najtežim online situacijama postoje mehanizmi pomoći koji su dostupni, sigurni i prilagođeni mladima. Posebno se želi razbiti osjećaj srama ili bespomoćnosti koji često sprječava djecu da potraže pomoć kada se njihov intimni sadržaj dijeli bez pristanka.

Sva tri pitanja imaju zajedničku svrhu osnažiti učenike da prepoznaju kako nisu sami u digitalnom okruženju i da postoje konkretni, sigurni i službeni kanali putem kojih mogu potražiti pomoć ili prijaviti zabrinjavajuće situacije. Naglasak nije na pasivnom promatranju problema, već na aktivnom i odgovornom djelovanju.

Djeca često ne znaju kome se obratiti kada se na internetu dogodi nešto neugodno, zbunjujuće ili zastrašujuće. Ova pitanja šalju poruku da nisu sami i da pomoć postoji. Razumijevanje kako funkcioniraju ovakve platforme doprinosi razvoju odgovornog, sigurnog i samopouzdanog ponašanja u digitalnom svijetu.

Također, djeca često ne znaju gdje povući granicu između situacija u kojima im je potreban savjet i onih koje zahtijevaju prijavu. Ova povezana pitanja jasno poručuju da je traženje pomoći znak odgovornosti, a ne slabosti, te da pravovremeno reagiranje može zaštititi njih same, ali i druge. Time se gradi kultura sigurnosti, solidarnosti i aktivnog građanstva u digitalnom okruženju.

U području traženja pomoći i prijavljivanja neprihvatljivog sadržaja rezultati su dobri: Help4U (54 %), Novi online alat (55 %) i Red Button (58 %). Ovi postoci pokazuju da više od polovice učenika zna gdje potražiti pomoć, ali i da je potrebno dodatno osnaživanje kako bi svi učenici znali jasnu putanju postupanja, od savjeta do službene prijave.

Slika 6. Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje Novi online alat (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

Danas, u digitalnom okruženju u kojem su društvene mreže i aplikacije za dopisivanje sastavni dio svakodnevice djece i mladih, cyberbullying predstavlja jedan od najozbiljnijih rizika za njihovu dobrobit i sigurnost. Zlostavljanje na internetu može biti stalno prisutno, brzo se širiti i ostaviti duboke emocionalne posljedice jer dijete često nema osjećaj da od njega može „pobjeći“. Upravo zato važno je da djeca znaju prepoznati takve situacije i, još važnije, znaju kako pravilno reagirati.

Zbog toga smo osmislili pitanje kako reagirati na cyberbullying, u kojem od učenika tražimo da prepoznaju postupke koji im doista mogu pomoći u zaštiti. Pitanje ih usmjerava na konkretne i odgovorne korake poput razgovora s odraslom osobom od povjerenja, spremanja dokaza zlostavljanja, blokiranja i prijavljivanja nasilnika te traženja pomoći nadležnih institucija kada je sigurnost ugrožena, istovremeno jasno pokazujući da uzvraćanje uvredama ili ignoriranje problema nisu učinkovita rješenja.

Ovakvo pitanje odabrano je jer djecu ne uči samo prepoznavanju cyberbullyinga, već ih osnažuje da reagiraju pravovremeno, sigurno i bez osjećaja krivnje ili srama. Izvor pitanja su savjeti UNICEF-a, koji naglašavaju važnost zaštite djece u digitalnom prostoru, poticanje traženja pomoći i izgradnju okruženja u kojem se zlostavljanje ne tolerira, a sigurnost i dobrobit djece stavljaju u središte. Većina učenika prepoznala je ispravne postupke poput razgovora s odraslom osobom ili blokiranja nasilnika, ali su neki propustili označiti sve točne odgovore, što im je onemogućilo osvajanje boda.

Slika 7. Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje Kako reagirati na cyberbullying (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

Činjenica da djeca današnjice dio svog djetinjstva provode online i na različitim društvenim mrežama koja su dio njihovih života, osmislili smo pitanja EU Kids Online 2025 i Odnos prema društvenim mrežama. Oba pitanja imaju svrhu potaknuti učenike na razumijevanje vlastitog digitalnog okruženja i ponašanja na internetu, ne kroz zabrane, već kroz osvještavanje i samorefleksiju. Pitanja učenike usmjeravaju na uvid u stvarne podatke o digitalnom djetinjstvu u Hrvatskoj te na promišljanje o osobnim navikama i emocionalnim potrebama povezanima s korištenjem društvenih mreža.

Kroz ova pitanja učenici mogu uočiti vezu između istraživačkih podataka i osobnog iskustva. Rezultati istraživanja EU Kids Online 2025 pokazuju da je internet postao svakodnevni životni prostor djece i mladih, u kojem se, uz brojne prilike, pojavljuju i rizici poput uznemirujućih iskustava i poteškoća u reguliranju vremena provedenog online. Nacionalni rezultati međunarodnog istraživanja  objavljeni su pod nazivom Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj. Istraživanje je poduprla Agencija za elektroničke medije, na čiju stranicu upućujemo naše učenike kako bi pročitali članak i pronašli poveznicu na cijelo izvješće. Istraživanje EU Kids Online 2025. pruža opsežnu sliku o digitalnim iskustvima djece od 10 do 16 godina u Hrvatskoj, a u pitanju je potrebno odabrati tvrdnje koje istraživanje potvrđuje.

Kroz kvizove o Odnosu prema društvenim mrežama, učenici nadopunjuju podatke iz istraživanja čime potičemo učenike da prepoznaju vlastite motive, navike i granice. Razumijevanjem svojih navika i emocionalnih potreba mogu razviti zdraviji odnos prema društvenim mrežama, smanjiti negativne utjecaje na mentalno zdravlje te koristiti internet svjesnije i odgovornije. Ovo je pitanje ujedno i jedan od dva stopera u Potrazi. To znači da učenici nisu mogli nastaviti s rješavanjem dok odgovor nije bio točan. Ta pitanja na kraju su imala 100 % točnih odgovora.

Drugi stoper bilo je pitanje Društvena igra u kojoj učenike upućujemo na društvenu igru Udruge Suradnici u učenju u kojoj  likovi poput Dabrice Darke, Mede Marka i Sove pomažu djeci da se poistovjete sa situacijama i lakše usvoje važne poruke o sigurnom ponašanju u digitalnom svijetu. Odabrale smo ova pitanja kao stopere jer se bave temeljnim vrijednostima – osobnim odnosom prema društvenim mrežama i osnovnim pravilima sigurnog i odgovornog ponašanja. Smatrale smo da su to ključne poruke koje svaki sudionik treba razumjeti prije nego nastavi dalje: osvijestiti vlastite navike i usvojiti temeljna pravila sigurnosti.

Slika 8. Likovi koja nas vode kroz Društvenu igru: Dabrica Darka, Medo Marko i Sova

Kurikulum digitalnog građanstva i prateći materijali Udruge Suradnici u učenju odabrani su kao izvor za dva pitanja jer nude strukturiran, pedagoški utemeljen i učenicima prilagođen pristup digitalnoj pismenosti.

Oba pitanja, Online imidž i digitalni trag i Priručnik za digitalno građanstvo imaju svrhu razvijati temeljne kompetencije digitalnog građanstva: brigu o vlastitoj digitalnoj dobrobiti i odgovorno oblikovanje online identiteta. Pitanja učenike usmjeravaju na razumijevanje da digitalni svijet nije odvojen od stvarnog života, već izravno utječe na njihovo raspoloženje, odnose i ugled. Pitanja se bave dvjema snažno povezanim dimenzijama digitalnog građanstva: kako se osjećamo online i kako se predstavljamo drugima odnosno što utječe na to kako nas drugi vide online. Digitalna dobrobit odnosi se na ravnotežu i osobnu ugodu u korištenju tehnologije, dok online imidž i digitalni trag naglašavaju dugoročne posljedice našeg ponašanja i komunikacije na internetu. Zajedno, ova pitanja učenicima pomažu razumjeti da odgovorno digitalno ponašanje započinje brigom o sebi, ali se nastavlja brigom o drugima.

Ove su teme važne jer djeca i mladi često koriste digitalne tehnologije intenzivno, bez jasne svijesti o vlastitim granicama i posljedicama online ponašanja.

Odgovori učenika na pitanje što ima najveći utjecaj na to kako nas drugi doživljavaju online pokazuju zanimljive obrasce razmišljanja koji se mogu tumačiti na nekoliko razina. Nešto više od 40 % učenika točno je prepoznalo ključan čimbenik, što upućuje na to da dio učenika već jasno razumije ovu temu, dok rezultati ujedno pružaju vrijedan uvid u područja koja se mogu dodatno osvijestiti i produbiti.

Djeca i mladi često promatraju online svijet kroz prizmu vidljivih pokazatelja popularnosti poput lajkova, broja pratitelja, komentara i pregleda, što je razumljivo s obzirom na način funkcioniranja digitalnih platformi. Algoritmi društvenih mreža dodatno naglašavaju važnost takvih pokazatelja pa učenici kroz svakodnevno iskustvo razvijaju svijest o njihovoj ulozi u online komunikaciji. Upravo zato ovakvi rezultati pružaju vrijedan uvid u način na koji mladi oblikuju svoje razumijevanje digitalne prisutnosti te otvaraju prostor za daljnje razvijanje kritičkog promišljanja o tome što zapravo utječe na dojam koji ostavljamo na druge.

Slika 9. Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje Online imidž i digitalni trag (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

Videoigre su sastavni dio svakodnevice djece i mladih, a rizici poput dijeljenja osobnih podataka, neprimjerenog ponašanja drugih igrača i pretjeranog igranja često se podcjenjuju. Zato smo pripremili pitanje Infogamer, u kojem učenici kroz konkretne tvrdnje prepoznaju koje su reakcije sigurne i primjerene u različitim situacijama tijekom igranja.

Svrha pitanja o videoigrama je osvijestiti učenike o pravilima sigurnog i odgovornog igranja videoigara te ih potaknuti na razmišljanje o vlastitom ponašanju u gaming okruženju. Pitanje naglašava da videoigre mogu biti pozitivno i zabavno iskustvo, ali samo ako se poštuju pravila vezana uz dobnu primjerenost, vrijeme igranja, privatnost i međusobno poštovanje.

U pitanju upućujemo učenike na proučavanje edukativnog letka u izdanju Centra za sigurniji Internet, a učenici moraju označiti sve tvrdnje koje su u skladu sa savjetima prije početka i za vrijeme igranja videoigara.

Rezultati pitanje Infogamer, s više točnih odgovora, potvrđuju da učenici uspješno primjenjuju znanja o sigurnom ponašanju tijekom igranja videoigara. Ujedno se uočava razvijena sposobnost promišljenog odlučivanja i odgovornog postupanja u digitalnom okruženju.

Slika 10. Grafički prikaz točnosti odgovora na pitanje Infogamer (grafikon je preuzet iz brojnije Potrage od ukupno 2 otvorene)

 

Danas je u digitalnom okruženju u kojem djeca i mladi svakodnevno borave izuzetno važno znati provjeravati vjerodostojnost vijesti. Informacije se šire brzo, često bez ikakve provjere, a društvene mreže, algoritmi i senzacionalistički naslovi mogu učiniti da netočne ili namjerno lažne vijesti izgledaju uvjerljivo i istinito. Djeca se tako mogu lako dovesti u zabludu, donijeti pogrešne zaključke ili nesvjesno širiti dezinformacije, zbog čega je razvoj kritičkog mišljenja i medijske pismenosti jedan od ključnih elemenata sigurnog i odgovornog ponašanja u digitalnom svijetu.

Upravo zato odabrali smo pitanje Provjera vjerodostojnosti vijesti, u kojem od učenika tražimo da prepoznaju najpouzdaniji način provjere je li neka vijest istinita. Pitanje ih usmjerava na razumijevanje da se vjerodostojnost ne procjenjuje prema naslovu, fotografiji, popularnosti ili broju dijeljenja, već kroz usporedbu informacija u više provjerenih i pouzdanih izvora.

Ovakvo pitanje odabrano je jer potiče aktivno razmišljanje, razvija odgovornost pri konzumiranju i dijeljenju sadržaja te učenike uči vještinama koje su im nužne ne samo u školskom kontekstu, nego i u svakodnevnom životu. Izvor pitanja je kurikulum Budi internet genijalac, nastao u suradnji tvrtke Google i Udruge Suradnici i učenju kroz projekt Budi Internet genijalac koji sustavno razvija digitalnu pismenost, kritičko promišljanje i sigurnost djece na internetu. Kod ovog pitanja gotovo 60 % učenika prepoznalo je da je usporedba više pouzdanih izvora najpouzdaniji način provjere informacije. Ovaj rezultat ohrabruje jer pokazuje rast svijesti o važnosti medijske pismenosti.

Edukacija kroz igru, zaključivanje i zapažanje, pretraživanje interneta dio je zadataka Kriptografija i Dabar te Anagram u kojem učenici prepoznavanjem riječi vezanih uz sigurnost na internetu slažu slova u pravu riječ i prepoznaju onu koja se traži.

Kakva bi to bila Potraga, a da ne uključimo u nju i našeg Dabra. U studenom prošle godine u Hrvatskoj je održano jubilarno 10. natjecanje Dabar @ucitelji.hr. Tim povodom izdana je i knjižica sa zadacima hrvatskih autora koju možete preuzeti na poveznici. Mnogi zadaci na natjecanju Dabar bave se temom šifriranja i kriptiranja. Šifriranje poruka znači da se tvoja poruka pretvara u kôd koji može pročitati samo primatelj.  To je važno jer onemogućuje neovlaštenim osobama pristup tvojoj poruci. Šifriranje pomaže da internet bude sigurnije mjesto i da privatne informacije ostanu privatne. Jedan od zadataka hrvatskih autora iz 2021. godine bavi se temom kriptiranja, a učenici u ovoj potrazi moraju potražiti o kojem se zadatku radi. Svrha ovog pitanja je upoznati učenike s pojmovima kriptografije i važnosti šifriranja u svakodnevnoj digitalnoj komunikaciji, ali i ponuditi im knjižicu za vježbanje.  Kroz primjer natjecanja Dabar, učenici uče da se s temama sigurnosti i šifriranja mogu susresti i kroz logičke zadatke i problemsko razmišljanje, a ne samo kroz teoriju.

Natjecanje Dabar dostupno je svim učenicima u Hrvatskoj te potiče razvoj računalnog razmišljanja na motivirajući i pristupačan način. Knjižica sa zadacima hrvatskih autora na koju upućujemo u ovom pitanju dodatno naglašava domaći kontekst i pokazuje da se važne teme poput kriptografije mogu obraditi kroz kreativne i učenicima bliske primjere.

Slika 11. Naslovnica knjižice sa zadacima hrvatskih autora na natjecanju Dabar@ucitelji.hr izdane povodom 10 godina Dabra u Hrvatskoj

Zaključak

Pitanja s više točnih odgovora pokazala su se najzahtjevnijima, što je i očekivano jer traže pažljivo čitanje, potpunu koncentraciju i sigurnost u znanju. Upravo su takvi zadaci jasno pokazali na kojim područjima učenici već imaju dobro razvijene kompetencije, ali i gdje postoji prostor za daljnje napredovanje. Takvi rezultati korisni su za planiranje daljnjih aktivnosti usmjerenih na razvoj viših razina razumijevanja.

Ovogodišnji rezultati potvrđuju da učenici prepoznaju osnovne koncepte digitalne sigurnosti, ali i da su dublje analitičke vještine, analiza većeg teksta, poput rezultata istraživanja i potpuno razumijevanje složenijih tvrdnji područja na kojima treba nastaviti raditi. Upravo zato Potraga nije samo natjecanje, nego i proces učenja – kroz istraživanje, pogreške i ponovno promišljanje.

U priloženoj datoteci su prikazane tablice rezultata, posebno za osnovne i posebno za srednje škole. U njima su vidljivi svi učenici s ostvarenih 10 i više bodova, a najuspješniji su dodatno istaknuti bojom. Svi sudionici, bez obzira na ostvareni rezultat, mogu preuzeti diplomu za sudjelovanje, dok će najuspješnijima na adresu škole biti poslane nagrade.

Čestitamo svima i vidimo se u idućoj Potrazi.

 

Slika 12. Diploma za uspješno svladan izazov Potraga za boljim internetom 2026.