autorica: Sanja Janeš
Četvrti dijaloški klub projekta Digital First.
Četvrti dijaloški klub s temom instrumentalne funkcija digitalne tehnologije održan je 16. siječnja 2025. U njemu se razgovaralo o tehnici koja se koristi za ispunjavanje potreba, npr. dobivanje nečega, bilo materijalnog ili nematerijalnog. Instrumentalna funkcija služi za izražavanje potreba ili želja. Na primjer, dijete može reći “želim sok” da pokaže da je žedno. Koristi se za izražavanje potreba i želja. Kod djece se ova funkcija često prva razvija tijekom učenja iskazivanja svojih osnovnih potreba. To uključuje korištenje jezika za izvršavanje zadataka i slanja zahtjeva. Instrumentalna funkcija digitalne tehnologije odražava Hallidayev koncept pružajući različite alate i platforme koje pomažu korisnicima da zadovolje svoje potrebe i učinkovito izvrše zadatke. Ta su digitalna sredstva ključna za poboljšanje kvalitete života u suvremenom svijetu.
Slika 1. Sudionici četvrtog dijaloškog kluba
Ključne teme su bile: alati za rješavanje problema, programiranje i automatizaciju osnažuju učenike u korištenju digitalnih alata kako bi zadovoljili potrebe i učinkovito riješili izazove. Metode vrednovanja su vezane uz vrednovanje projekta u kojem učenici trebaju dizajnirati ili koristiti digitalne alate (npr. aplikacije) za rješavanje problema iz stvarnog svijeta te analizirati složenost njihovih strategija rješavanja problema i korištenja alata.
Sve svoje ideje i prijedloge učitelji i nastavnici su podijelili na interaktivnoj ploči Digipad.
Slika 2. Digipad ploče s komentarima
Glavni su zaključci četvrtog dijaloškog kluba:
- Kako učenici koriste digitalne alate za izražavanje svojih potreba ili traženje pomoći u različitim situacijama (npr. škola, igre, društvene aktivnosti)?
Učenici koriste glasovne poruke za međusobnu komunikaciju putem WhatsAppa i Vibera jer im je tako jednostavnije i brže. S profesorima uglavnom komuniciraju preko Teamsa gdje pišu poruke. Osim glasovnih poruka, studenti koriste glasovno pretraživanje na internetu i YouTube za tutorijale. Također komuniciraju putem igara kao što su Minecraft i Fortnite. Učenici su vrlo prilagodljivi, brzo pronalaze načine za komunikaciju u različitim mrežnim okruženjima. Digitalne alate, između ostalog, koriste za projektne aktivnosti, igranje digitalnih igara, videopozive i aplikacije za slanje poruka. Traže pomoć u učenju životnih vještina i dijele slike svojih obroka. Tako suradnički uče, zabavnije im je i sječu vještinu dobre komunikacije.
Srednjoškolci koriste digitalne alate za izražavanje potreba i traženje pomoći u školi (Teams), igranju (Discord) i društvenim aktivnostima (WhatsApp, Viber). Više vole kontakt licem u lice za kreativne ideje i projekte. Iz perspektive učitelja izgleda da učenici većinu svog vremena provode koristeći digitalne alate za zabavu, igranje igara i praćenje utjecajnih osoba na YouTubeu. Roditelji imaju slabu kontrolu nad odabirom sadržaja. Učenike manje motiviraju digitalne igre i kvizovi vezani uz nastavu. Opće je poznato i očito da učenici provode puno vremena na društvenim mrežama i koriste ih za izražavanje potreba i traženje pomoći. Cijene profesore koji razumiju aktualnu terminologiju i trendove na društvenim mrežama.
- Koje strategije rješavanja problema učenici razvijaju kada koriste digitalne alate za zadovoljavanje svojih specifičnih potreba?
Učenicima su bliske brze metode, brzo dolaženje do informacije ili rješavanje bilo kojeg problema na koji naiđu, tako da im je često pri ruci umjetna inteligencija (ChatGPT i Copilot). Najčešće ju koriste za ispravljanje pogrešaka i analizu rješenja. Svjesni su da im je najbolje i najučinkovitije realizirati zadatke radom u timu ili grupi. Rad u zajedničkom dokumentu u Microsoft 365 okruženju omogućuje im istovremeni rad. Radom na projektima razvijaju analitičko razmišljanje, timski rad, suradničko učenje, istraživačko učenje i kreativno rješavanje problema. Učenici koriste digitalne alate za analizu podataka i kreativno rješavanje problema. Kad odabiru odgovarajuće strategije rješavanja problema razvijaju kreativno razmišljanje (brainstorming), suradničko učenje, učenje iz prethodnih iskustava, pristup korak po korak, metode pokušaja i pogreške, proaktivno planiranje, emocionalnu kontrola i smirenost. Dominantne strategije u predmetnoj nastavi su pokušaj i pogreška te metoda simulacije ili imitacije. Učenici koriste igrifikaciju za učenje i zarađivanje nagrada.
- Kako učenici izražavaju svoje želje ili sklonosti putem aplikacija i digitalnih sučelja i koliko su te metode učinkovite?
Učenici koriste videozapise na TikToku i videozapise s uputama interesne mrežne grupe na Discordu za učenje i razmjenu znanja. Neki studenti imaju svoje kanale na YouTubeu. Mlađi učenici rado koriste ovu aplikaciju nakon što su se s njom upoznali u nastavi.
Većina učenika radije koristi mobilne telefone za rješavanje problema i radije koriste mobilne aplikacije nego računala. Kad žele izraziti želju, potrebu, zahtjev, čine to putem aplikacija. Profilne slike koje postavljaju odražavaju interese i motivaciju učenika. Interaktivne obrazovne platforme koriste igre za povećanje motivacije te personalizaciju sadržaja putem digitalnih alata i društvenih mreža. Učenici komuniciraju putem Snapchata i chatova u igri (npr. Brawl Stars). S profesorima komuniciraju osobno, dok roditelji prate poruke putem ClassDojoa. Učenici u predmetnoj nastavi komuniciraju putem društvenih mreža i teško se verbalno izražavaju u stvarnom životu. Metode učenja i poučavanja su učinkovitije ako učitelji razumiju društvene mreže i aplikacije.
Sudionici su pozitivno komentirali iskustvo rasprave i dijeljenja zanimljivih primjera kako djeca i mladi izražavaju svoje potrebe ili traže pomoć u različitim scenarijima, razvijaju i koriste strategije rješavanja problema te komuniciraju o svojim željama, potrebama ili sklonostima putem aplikacija i digitalnih sučelja.
Više o projektu Digital First pročitajte na našim mrežnim stranicama.