Održana prva dva dijaloška kluba
Vesna Majdandžić
DIGITAL FIRST – Digitalna tehnologija kao prvi jezik: Informatika za digitalne domoroce inovativni je projekt čiji je cilj oblikovati budućnost informatičkog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama diljem Europe kako bi odgovaralo potrebama današnje djece, digitalnih domorodaca, koji su rođeni u digitalnom svijetu te dolaze u školu s određenom razinom digitalnih vještina. U današnjem svijetu digitalne kompetencije potrebne su u svim aspektima suvremenog života, od pristupa informacijama i njihove provjere do učinkovite komunikacije i rješavanja svakodnevnih problema. Projekt DIGITAL FIRST predlaže novi pristup poučavanju informatike, onaj u kojem je funkcija informatičkih vještina u prvom planu i služi kao krajnji cilj obrazovnog procesa. Naglašavanjem funkcionalnog razumijevanja i vještina rješavanja problema, projekt ima za cilj osnažiti učenike da postanu aktivni stvaratelji, a ne pasivni potrošači digitalnog svijeta. Inovativni pedagoški pristupi digitalnu tehnologiju promatraju kao prvi jezik digitalnih domorodaca te unapređuju tradicionalne pristupe poučavanju informatike primjenom Hallidayevih sedam funkcija jezika djeteta: osobne, informativne, interakcijske, instrumentalne, imaginativne, heurističke i regulatorne. Projekt je započeo 1. prosinca 2023., a završava 30. studenog 2026.
Ciljevi su projekta:
Dijaloški klubovi
Dijaloški su klubovi platforme za zajedničko stvaranje održivog dijaloga o poučavanju informatike, novoj ulozi i kompetencijama učitelja i nastavnika i integraciji učinkovitih pedagoških pristupa u nastavu. U dijaloškim klubovima sudionici analiziraju trenutačne pedagoške pristupe i strategije te kurikulume informatike s ciljem identificiranja nedostataka u prijenosu znanja, uspostavljanja inkluzivnih i podržavajućih okruženja za učenje i poučavanje te stvaranja prostora za dijalog o učinkovitosti i vrednovanju različitih pedagoških pristupa, usklađenih s trenutačnim trendovima i potrebama koje zahtijeva obrazovanje suočeno s brzim tehnološkim razvojem.
U projektu Digital First sudjeluje 15 partnera iz 10 europskih zemalja (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Finska, Grčka, Italija, Litva, Portugal, Slovenija i Španjolska). Udruga Suradnici u učenju, kao partner u projektu, priprema sedam dijaloških klubova tijekom školske 2024./2025. godine u kojima se okupljaju stručnjaci u području edukacije koji će razmjenjivati stavove i iskustva o pristupima u nastavi informatike. U dijaloškim klubovima raspravljat će se o pedagoškim strategijama za primjenu svake od Hallidayevih sedam funkcija jezika djeteta u učionici, kao i o načinima vrednovanja.
Do sada su u Hrvatskoj održana dva dijaloška kluba na kojima su učitelji i nastavnici raspravljali o temama važnima za podršku učenicima u rješavanja izazova iz stvarnog života.
Na prvom dijaloškom klubu koji je organizirala udruga Suradnici u učenju 29. listopada 2024. godine 12 učitelja i nastavnika raspravljalo je o osobnoj funkciji digitalne tehnologije, tehnologiji koja se koristi za izražavanje osobnih mišljenja, stavova i osjećaja, uključujući vlastiti identitet.
Ključne teme o kojima su u prvom dijaloškom klubu sudionici raspravljali odnose se na medijsku pismenost, digitalni identitet i komunikaciju na društvenim mrežama, s naglaskom na to kako učenici koriste tehnologiju u izražavanju vlastitoga identiteta. Sudionici su raspravljali i o metodama vrednovanja koje uključuju upotrebu digitalnih portfelja u kojima učenici stvaraju i uređuju sadržaj kojim izražavaju vlastiti identitet.
Slika 1 Prvi dijaloški klub
Učitelji i nastavnici su aktivno u grupama sudjelovali u raspravi o tome kako učenici koriste digitalne platforme za izražavanje emocija ili stvaranje vlastitog identiteta, kojim digitalnim alatima ili aplikacijama učenici daju prednost u dijeljenju osobnih iskustava ili mišljenja te na koji način korištenje društvenih medija ili drugih digitalnih platformi doprinosi samoizražavanju učenika u usporedbi s komunikacijom licem u lice. U motivirajućem okruženju sudionici dijaloškog kluba raspravljali su o predloženim temama i komentare o raspravljenim pitanjima zapisali na digitalnu Padlet ploču.
Slika 2 Padlet ploča s komentarima
Prvi dijaloški klub rezultirao je stvaranjem izrazito poticajnog okruženja u kojem su sudionici dijelili iskustva i razvijali ideje, suradnički promišljajući o mladim generacijama kao aktivnim stvarateljima digitalnog svijeta, a ne pasivnim potrošačima.
Glavni su zaključci prvog dijaloškog kluba:
Djeca koriste digitalne platforme za stvaranje i dijeljenje sadržaja, što im pomaže u formiranju virtualnih identiteta i povezivanju s drugima. Aplikacije za razmjenu poruka (WhatsApp, Messenger) koriste se za izražavanje emocija pomoću emojija, GIF-ova i memova, čineći komunikaciju lakšom i bržom. Eksperimentiranje s avatarima u igrama (Roblox, Minecraft) pomaže djeci u razumijevanju vlastitog identiteta i emocija.
TikTok i Snapchat su popularni zbog privatnosti i anonimnosti, omogućujući dijeljenje osobnih iskustava putem kratkih videa i poruka koje nestaju. WhatsApp i Messenger su omiljeni zbog privatnosti i grupne komunikacije. Discord je popularan za tekstualnu, glasovnu i video komunikaciju unutar zajednica, potičući osjećaj zajedništva.
Digitalne platforme omogućuju sažetiju i pojednostavljenu komunikaciju, često uz korištenje emojija i kratkih poruka. Digitalno okruženje pruža sigurniji prostor za izražavanje bez neposrednih reakcija i pritiska fizičke prisutnosti, djeca komuniciraju slobodnije i s manje nesigurnosti koja može biti prisutna u komunikaciji licem u lice. Anonimnost na digitalnim platformama potiče izražavanje bez straha od osude ili predrasuda, što može omogućiti iskrenije i otvorenije samoizražavanje.
Drugi dijaloški klub udruga Suradnici u učenju provela je 7. studenog 2024. godine. U ovom dijaloškom klubu 25 sudionika u grupama je raspravljalo o reprezentativnoj/informativnoj funkciji digitalne tehnologije. Ključne teme ovog dijaloškog kluba bile su predstavljanje podataka, obrada informacija i alati za prezentaciju koji pomažu učenicima pri strukturiranju i digitalnom prenošenju informacija, a metode vrednovanja o kojima se raspravljalo odnosile su se na rad na projektima u kojima učenici predstavljaju podatke pomoću infografika ili digitalnih prezentacija, osiguravajući razumijevanje obrade i prenošenja informacija.
![]() |
![]() |
![]() |
Slika 3, Slika 4, Slika 5 Drugi dijaloški klub
Izrazito poticajna rasprava rezultirala je iznošenjem raznovrsnih primjera o načinima na koje učenici organiziraju i dijele podatke i informacije putem digitalnih alata, metodama koje učenici koriste kako bi razjasnili ili poboljšali svoje razumijevanje informacija kada koriste digitalne medije i kontekstima u kojima učenici koriste digitalne tehnologije kako bi drugima objasnili složene pojmove te ulozi tehnologije u ovoj komunikaciji.
U ovom dijaloškom klubu sudionici su svoje komentare zapisivali na Digipad digitalne ploče. Nakon završene rasprave predstavnici svake grupe izložili su komentare i zaključke tema o kojima su raspravljali, s posebnim naglaskom na prednosti i izazove tehnologije koja se koristi za prijenos ili traženje informacija.
Slika 6 Digipad ploče s komentarima
Glavni su zaključci drugog dijaloškog kluba:
Alati koje učenici najčešće koriste za organizaciju i dijeljenje sadržaja su: Teams (koristi se za komunikaciju, dijeljenje sadržaja i pohranu zadataka), Canva (popularna za izradu infografika i vizualnih sadržaja), OneDrive (pohrana i dijeljenje radova), Padlet (koristi se za objavljivanje radova i vršnjačko vrednovanje), Google učionica (dijeljenje radnih materijala i slanje zadaće) i Whiteboard (crtanje i pisanje ključnih informacija u stvarnom vremenu). U osnovnim školama učenici koriste digitalne alate za izradu istraživačkih radova, prezentacija, plakata, infografika i zbirki priča, dijele radove putem Teamsa, Padleta, i drugih digitalnih ploča te koriste alate kao što su PowerPoint, Sway, Prezi, Kahoot!, Quizizz, i MindMeister za prezentacije, kvizove i umne mape. U srednjim školama izrađuju Escape room zadatke s pitanjima vezanim uz nastavne sadržaje i pripremaju video tutoriale. Učenici su organiziraniji kada koriste alate koji omogućuju pohranu i dijeljenje informacija na jednom mjestu (npr. OneDrive, Teams). Motivirani su za izradu digitalnih sadržaja koristeći novije alate poput Canve umjesto tradicionalnih alata poput PowerPointa. Potrebno je dodatno raditi na razumijevanju svrhe različitih digitalnih formata (infografike, posteri, prezentacije).
Učenici često koriste alate umjetne inteligencije poput ChatGPTa i Microsoft Copilota za postavljanje pitanja i dobivanje objašnjenja u stvarnom vremenu. Za korištenje umjetne inteligencije važno je educirati učenike i poticati kritičko promišljanje o tehnologiji. Učenici koriste video tutoriale za poboljšanje razumijevanja i stvaraju nove digitalne sadržaje na temelju stečenog znanja, izrađuju video isječke, koriste umne mape, interaktivne kvizove, mrežne tražilice, simulacije crtanja logičkih sklopova (logic.ly.demo), PhET alate za poboljšanje razumijevanja, digitale bilješke (npr.OneNote) i koriste igrifikaciju (npr. escape room). Organiziranje u online grupe za učenje prije provjera znanja je također jedna od metoda koja se koristi. Učenici uče važnost provjeravanja istinitosti informacija, citiranja izvora i poštivanja autorskih prava, a primjena rubrika pomaže pri samovrednovanju i vršnjačkom vrednovanju. Učenici nižih razreda često pitaju svoje učiteljice za objašnjenja ili šalju mailove učiteljima.
Učenici koriste digitalne tehnologije za objašnjavanje složenih pojmova u različitim kontekstima. Treniranje modela umjetne inteligencije i izrada chatbotova (npr. Mizuo) pomažu u učenju. Digitalne tehnologije omogućuju brze povratne informacije, otvoreniju komunikaciju i slobodu postavljanja pitanja. Iako učenici još uvijek više koriste verbalnu komunikaciju, izrađuju kvizove i videozapise u skupinama te koriste Teams za suradnju, objašnjavanje pojmova, dijeljenje resursa i postavljanje pitanja. Također koriste Minecraft, online grupe za učenje, Viber grupe i videopozive za suradnju i razmjenu znanja. Maturanti educiraju osnovnoškolce o kibernetičkoj sigurnosti. U nižim razredima učenici često izrađuju prezentacije za jednostavne projekte.
Zaključci ovog dijaloškog kluba rezultat su promišljene rasprave u kojoj su sudionici uvažavali različite perspektive o reprezentativnoj/informativnoj funkciji digitalne tehnologije.