Ako mene pitate, Dabar je u Hrvatsku stigao jučer jer je ovih 10 godina prošlo u trenu.

Za početak mogli biste pročitati kako je bilo prije pet godina 😊 Pet godina Dabra u Hrvatskoj.

Dovesti Dabra u Hrvatsku nije bilo jednostavno – trebalo je dokazati organizacijske i stručne kapacitete, sudjelovati na međunarodnim radionicama i postati najprije pridruženi pa zatim punopravni član Bebras inicijative. Prvi izazov u Hrvatskoj održali smo 2016. godine, najprije probno u rujnu kako bismo testirali sustav (a i nas) pa onda službeno u studenom s 5927 učenica i učenika.

Hvala svim volonterkama i volonterima koji su omogućili postojanje Dabar u Hrvatskoj već deset godina!

Dabar je od samog početka rezultat rada volontera koji pripremaju zadatke, prevode ih, izrađuju ilustracije, snimaju audiozapise, analiziraju rezultate i promoviraju natjecanje. Njihov trud omogućuje kvalitetnu provedbu natjecanja i motivira učenike da razvijaju svoje vještine. Upoznajte i vi naš Dabrotim!

Pogledajte samo kako je broj sudionika narastao u ovih 10 godina, matematički rečeno broj sudionika povećao se 864% – nije loše, zar ne? Ovaj rast nije slučajan, on je rezultat strasti, predanosti i vizije učitelja, roditelja i učenika koji su prepoznali vrijednost računalnog razmišljanja u suvremenom obrazovanju.

Broj sudionika u Hrvatskoj od 2016. do 2024. godine

U pozadini grafa je ilustracija iz igre Dabrica Darka; da da imamo i dabricu koju je izvrsno nacrtala Karla Skok.

Prije deset godina, Hrvatska se pridružila međunarodnoj inicijativi Bebras – Dabar, s ciljem promicanja računalnog razmišljanja među učenicima svih uzrasta. Ono što je započelo kao eksperiment s nekoliko tisuća učenika, danas je postalo jedno od najvažnijih obrazovnih događanja u zemlji. Dabar nije samo natjecanje – to je pokret koji mijenja način na koji učimo, razmišljamo i rješavamo probleme.

Natjecanje Dabar (Bebras) započelo je 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2024. uključivalo je 3 974 347 sudionika iz 74 zemalja. Hrvatska se pridružila 2016. Te godine Bebras International okupljao je 45 zemalja, a na natjecanju je sudjelovalo 1 650 000 učenica i učenika.

Bebras 2016. Broj sudionika po zemljama

Bebras 2024. Broj sudionika po zemljama (stupci) te broj sudionika u odnosu na ukupno stanovništvo neke zemlje (linija).

Hrvatska je među prvih deset zemalja po broju sudionika u odnosu na ukupan broj stanovnika. Ispred nas su Češka, Latvija, Litva, Slovačka i Urugvaj, po uspješnosti smo vrlo slični Portugalu i Sloveniji, a iza nas je mnogo zemalja, primjerice Francuska, Njemačka, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska.

Međunarodna Bebras radionica u Seulu 2025. godine

Hrvatska je postala prepoznatljiv član međunarodne Bebras zajednice. Na međunarodnim radionicama, hrvatski autori zadataka redovito sudjeluju u kreiranju izazova koji se koriste diljem svijeta. U 2025. godini, Lidija Kralj izabrana je u Upravni odbor Bebras International, čime je Hrvatska dobila glas u globalnom oblikovanju digitalnog obrazovanja.

U današnjem digitalnom svijetu, informatika više nije samo tehnička disciplina – ona je temeljna pismenost. Djeca koja od najranije dobi razvijaju računalno razmišljanje stječu ključne vještine za život: sposobnost analitičkog promišljanja, rješavanja problema, logičkog zaključivanja i kreativnog pristupa izazovima. Upravo tu ulogu u Hrvatskoj već deset godina uspješno igra izazov Dabar, koje je postalo sinonim za inovativno, inkluzivno i motivirajuće informatičko obrazovanje.

Dabar ne traži od učenika da znaju programirati, on ih potiče da razmišljaju poput istraživača, analitičara, logičara. Zadaci su osmišljeni tako da budu dostupni svima, bez obzira na prethodno znanje, i da razvijaju sposobnosti koje su primjenjive u svakodnevnom životu. Učenici uče kako strukturirati problem, prepoznati obrasce, razmišljati algoritamski i donositi logične odluke. To su vještine koje se ne odnose samo na informatiku, već na sve predmete i životne situacije.

U Hrvatskoj je natjecanje Dabar organizirano uz podršku CARNET-a pa se koristi virtualno okruženje na platformi Moodle, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr.

Učenici se natječu u jednoj od pet kategorija:

• MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
• MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
• KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
• MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
• GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Prve dvije godine učenici su rješavali 15 zadataka u 45 minuta, a od 2018. rješavaju 12 zadataka u 40 minuta u skladu s prijedlozima učitelja kako bi se rješavanje moglo organizirati za vrijeme trajanja jednog školskog sata. Svake godine pratimo i analiziramo komentare i prijedloge učenika i učitelja te u skladu s time prilagođavamo provedbu Dabra stvarnim uvjetima u školama i potrebama učenika i učitelja.

Broj sudionika po kategorijama i godinama

 

Pragovi za 10% najboljih po kategorijama i godinama (stupci) te prosječan prag po godinama (linija)

Ako gledamo prosječnu vrijednost bodova potrebnih za ulazak među 10% najboljih sudionika, prosječni prag je bio najviši 2022. 8,2, a najniži 7,2 2019. godine. Ukupan raspon pragova je od 5,15 do 9,5.

Pragovi za 10% najboljih po kategorijama i godinama

• MikroDabar je bio vrlo uspješan 2020., 2021. te 2022.
• MiliDabar je bio uspješan 2021., te izuzetno uspješan 2023.
• KiloDabar je bio vrlo uspješan 2017. i 2024.
• MegaDabar je bio vrlo uspješan 2016. te uspješan 2017. i 2018.
• GigaDabar je bio izuzetno uspješan 2016. i 2017.

Podatke za sve godine, kao i zadatke koji su bili na izazovu Dabar @ucitelji.hr od 2016. do 2025. možete pogledati na glavnoj stranici Dabra.

Za učitelje, Dabar je izvor inspiracije i profesionalnog razvoja. Mnogi koriste zadatke u redovnoj nastavi, kao motivacijske aktivnosti, uvod u programiranje ili kao dio međupredmetnih projekata. Objavljena knjižica s hrvatskim zadacima povodom desete obljetnice dodatno olakšava integraciju Dabra u učionicu, nudeći konkretne primjere i metode rada.

 

 

Ako ste još neodlučni biste li sudjelovali u izazovu Dabar pogledajte kako vam zadatke pojašnjavaju naše autorice.

 

Ines Kniewald Ime slike

Kristina Slišurić Rođendanska torta

Kristina Slišurić Skijaško selo

Marica Jurec U gradu

 

U deset godina, Dabar je postao pokret koji okuplja učitelje, učenike, roditelje i stručnjake u zajedničkoj misiji: razvijati digitalne kompetencije koje su temelj za uspjeh u budućnosti. Kroz zadatke, radionice, međunarodnu suradnju i sve veći broj sudionika, Dabar pokazuje da obrazovanje može biti inovativno, zabavno i naravno smisleno.

Kako tehnologija napreduje, tako se mijenja i obrazovanje. Umjetna inteligencija (UI) već danas ima značajan utjecaj na način na koji učimo i poučavamo. No, s tim mogućnostima dolaze i izazovi – etički, sigurnosni i pedagoški. Zato je važno da djeca ne budu samo pasivni korisnici tehnologije, već da razumiju kako ona funkcionira. Dabar tu igra ključnu ulogu jer kroz zadatke potiče razumijevanje algoritama, logike i strukture podataka – temelja na kojima se gradi umjetna inteligencija.

Dabar u Hrvatskoj je u deset godina postao simbol inovativnog pristupa obrazovanju, mjesto susreta znanja, kreativnosti i tehnologije. Zahvaljujući zajedničkom trudu učitelja, učenika i roditelja, Dabar nastavlja rasti i inspirirati nove generacije djece i mladih.