Sedmi online sastanak Dijaloškog kluba održan je u 23. travnja 2025. uz sudjelovanje 8 učitelja i nastavnika. Sudionici su u raspravama svoje prijedloge iznosili u jednoj dijaloškoj skupini uz potporu moderatora.
Sudionici Dijaloškog kluba
Tema rasprave posljednjeg dijaloškog kluba bila je Regulatorna funkcija digitalne tehnologije. Upotreba tehnologije za utjecanje na ponašanje drugih (uključujući uvjeravanje, zapovijedanje ili traženje). Na primjer, dijete može reći „Prestani s tim“ kako bi nekoga natjeralo da prekine neku radnju. Ova funkcija pomaže djeci naučiti kako utjecati na ponašanje drugih i usmjeravati ga. Uključuje naredbe, zahtjeve i pravila te je ključna za društvenu interakciju i suradnju.
U suštini, regulatorna funkcija digitalne tehnologije odražava Hallidayev koncept pružanjem različitih alata i platformi koji pomažu u upravljanju ponašanjem i događajima. Ova digitalna sredstva ključna su za održavanje reda, povećanje učinkovitosti i osiguranje sigurnosti u različitim aspektima suvremenog života.
Također, regulatorna funkcija digitalne tehnologije u programskim jezicima osigurava da su prakse razvoja softvera standardizirane, sigurne i usklađene sa zakonskim i industrijskim zahtjevima. Ove regulative ključne su za očuvanje integriteta i pouzdanosti softverskih sustava u suvremenom svijetu.
Ključne teme bile su digitalno građanstvo, te kako vođenje u suradničkim okruženjima i upravljanje internetskom zajednicom poučavaju učenike učinkovitom upravljanju i vođenju u digitalnom okruženju.
Glavni su zaključci sedmog dijaloškog kluba:
Kako djeca koriste digitalne alate za usmjeravanje ili upravljanje grupnim aktivnostima ili vođenje u digitalnim zajednicama i kakav je njihov utjecaj na grupnu dinamiku?
Učenici za grupnu i individualnu, formalnu i neformalnu komunikaciju često koriste aplikacije poput Vibera i WhatsAppa, putem kojih dogovaraju osobne susrete, održavaju prijateljstva, ali i surađuju na školskim zadacima, projektima i istraživanjima. Ove aplikacije im omogućuju brzu razmjenu informacija i povratnih poruka. Za izradu projekata i domaćih zadaća koriste alate poput MS Teamsa i Padleta, koji potiču suradnju, kreativnost i zajedničko rješavanje problema. Učenici također sudjeluju u online igrama poput Roblox, Fortnite i Minecraft, gdje razvijaju vještine neformalnog liderstva, donošenja odluka i timskog rada. Na suradničkim platformama poput Google Workspacea, Miroa i Padleta organiziraju zadatke i komunikaciju u stvarnom vremenu, čime razvijaju organizacijske i liderske kompetencije. Iako takav rad potiče socijalne, kognitivne i digitalne vještine, prisutna je i pojava isključivanja pojedinih članova, pa je važno mijenjati sastave grupa kako bi se učenici naučili surađivati s različitim osobnostima i razvijali fleksibilnost u timskim ulogama.
Koje strategije učenici koriste za provođenje pravila ili održavanja reda u digitalnim prostorima (npr. u online igrama i forumima)
U formalnim grupama se uspostave jasna pravila kojih se dosljedno treba držati i provoditi ih. Jedna od najpoticajnijih načina uspostave i držanja pravila je pohvala i poticanje pozitivnog ponašanja. Kad se učenici nađu u kriznoj situaciji koju ne mogu samostalno razriješiti obraćaju se svojim mentorima, učiteljima, razredniku, pedagoškoj službi. Takve situacije odrasli trebaju iskoristiti za edukaciju o načinima i strategijama kako će učenici reagirati te ukazivati na nepoželjno ponašanje sugovornika na društvenim mrežama u širem smislu te ga pokušati korigirati. Na primjer “ja” poruke, rečenice, asertivnost, empatija. Osim učenika, treba o tome educirati i njihove roditelje.
Pravila ponašanja i funkcioniranja u nekoj grupi uvijek trebaju biti jasno istaknuta i formulirana na početku kreiranja grupe. Jasno istaknuti nultu toleranciju na vrijeđanje i nasilje bilo kojeg oblika, istaknuti da svi imaju jednako pravo glasa poštujući tuđe mišljenje.
Kako bismo mogli podržati učenike u prepoznavanju i ostvarivanju svojih prava u digitalnom okruženju (EU propisi, npr Digital Services Act, AI Act, UN Convention)
Koristiti i primjenjivati edukativne resurse. Informirati učenika, sustavno tijekom cijelog obrazovanja, usmjeravati ih na izvore, dijeliti s njima novitete, pratiti i komentirati sve što se događa vezano uz digitalno građanstvo. Upoznati ih sa zakonom o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Usmjeriti ih da prepoznaju kako im taj akt pomaže prepoznati rizične sustave umjetne inteligencije. Na primjer da prepoznaju kad se nađu u situaciji u kojoj zapravo komuniciraju s umjetnom inteligencijom, a ne osobom, da imaju pravo na ljudsku kontrolu te da ih se educira kako umjetna inteligencija donosi odluke. Ovakve edukacije treba provoditi s učenicima, roditeljima i s učiteljima. U tim edukacijama dionike usmjeravati na sustavno praćenje propisa i zakonskih okvira kroz zabavne i prihvatljive aktivnosti. U edukaciju uključiti i vanjske stručnjake kao pomoć, na primjer policija, Centar za sigurniji internet…