Sažetak
Konferencija Inteligencija – razvoj i ostvarivanje u suvremenom društvu održana 29. studenoga 2025. u Zagrebu okupila je brojne stručnjake iz obrazovanja, psihologije, pedagogije i digitalnih tehnologija. U fokus su stavljene različite dimenzije ljudske inteligencije i njihov razvoj u kontekstu sve bržih društvenih i tehnoloških promjena. Ispred Udruge Suradnici u učenju, Valentina Blašković i Kristina Slišurić održale su predavanje Digitalna i umjetna: inteligencije 21. stoljeća, u kojem su predstavile ulogu digitalne inteligencije i njezin odnos prema ljudskoj i umjetnoj inteligenciji. Predavanje je istaknuto kao jedno od najaktualnijih zbog jasnog povezivanja pedagogije, tehnologije i etičkih pitanja.
Uvod
Konferencija je predstavila deset suvremenih inteligencija važnih za cjelovit razvoj pojedinca: tjelesno-kinestetičku, glazbenu, prostorno-vizualnu, lingvističku, prirodnu, interpersonalnu, intrapersonalnu, pedagošku, duhovnu, matematičku te digitalnu i umjetnu inteligenciju. Naglasak je bio na tome da razvoj čovjeka u suvremenom društvu zahtijeva uravnotežen odnos između različitih sposobnosti, ali i novu pismenost koja odgovara tehnološkom dobu.
U tom širem kontekstu predavanje Udruge Suradnici u učenju ponudilo je pogled na to kako se ljudska, digitalna i umjetna inteligencija nadopunjuju. Digitalna inteligencija, istaknule su autorice, postaje ključna kompetencija 21. stoljeća jer omogućuje da tehnologiju koristimo svjesno, odgovorno i u skladu s etičkim načelima.
Digitalna inteligencija kao temelj suvremene pismenosti
Autorice su digitalnu inteligenciju opisale kao spoj tehničkih, emocionalnih i društvenih vještina potrebnih za sigurno, svjesno i učinkovito djelovanje u digitalnom okruženju. Digitalna inteligencija obuhvaća upravljanje digitalnim identitetom, zaštitu privatnosti, kritičko mišljenje, razumijevanje algoritama, digitalnu empatiju i odgovorne navike korištenja tehnologije. Istaknule su da digitalna inteligencija nije samo tehnička vještina, već kombinacija ponašanja, vrijednosti i sposobnosti koje se razvijaju tijekom cijelog života.
Ljudska i umjetna inteligencija – komplementarne, a ne konkurentske
U središnjem dijelu izlaganja autorice su se osvrnule na razlike i dodirne točke između ljudske i umjetne inteligencije. Dok je umjetna inteligencija iznimno učinkovita u analizi podataka i prepoznavanju obrazaca, nedostaju joj emocionalni, moralni i intuitivni aspekti koji čine srž ljudske inteligencije. Digitalna inteligencija djeluje kao „most“, ona pomaže pojedincu da koristi mogućnosti umjetne inteligencije, ali uz zadržavanje ljudske mudrosti, kreativnosti i etike.
Razvoj digitalne inteligencije kroz životni vijek
Autorice su naglasile da se digitalna inteligencija razvija od najranije dobi, ali posebno su istaknule kako je važno razvijati je i u odrasloj dobi, posebno jer odrasli danas nisu imali prilike razvijati je od svoje najranije dobi. Razvijanje digitalne inteligencije kod odraslih uključuje regulaciju digitalnih navika, upravljanje privatnošću, održavanje ravnoteže između online i offline života te razumijevanje utjecaja digitalnih tehnologija na društvo. Poseban naglasak stavljen je na „digitalnu higijenu“ kao redovito upravljanje postavkama, sadržajem, obavijestima i digitalnim tragovima.
Empatija, komunikacija i održivost kao sastavni dio digitalne kulture
Predavanje je istaknulo i važnost digitalne empatije u komunikaciji na mreži, posebno u situacijama kada kontekst i emocije nisu vidljivi. Razvoj digitalnih komunikacijskih vještina prepoznat je kao nužan za prevenciju digitalnog nasilja, prepoznavanja lažnih vijesti i uvjerljivih krivotvorine te prevenciju nesporazuma.
Nakon predavanja održana je i panel-rasprava u kojoj su sudjelovale Kristina Slišurić i Valentina Blašković. U otvorenom razgovoru s ostalim panelistima istaknule su važnost osnaživanja građana, nastavnika i roditelja za odgovorno korištenje umjetne inteligencije. Pozvale su sve koji se osjećaju nesigurno, preplavljeno ili jednostavno radoznalo da prouče priručnike Udruge Suradnici u učenju o umjetnoj inteligenciji, koji sadrže jasne preporuke, praktične savjete te gotove scenarije poučavanja namijenjene školama i široj javnosti. Ovi resursi predstavljaju vrijedan alat za razumijevanje tehnologije i njenu konstruktivnu primjenu u obrazovanju i svakodnevnom životu.
Zaključak
Predavanje Digitalna i umjetna: inteligencije 21. stoljeća ponudilo je aktualan i uravnotežen pogled na suodnos tehnologije i čovjeka. Naglasilo je da se digitalna inteligencija ne razvija samo kroz korištenje tehnologije, nego kroz promišljanje, dijalog, empatiju i odgovornost.
Središnja poruka bila je jasna: tehnologija dobiva svoju vrijednost tek kroz ljudsku inteligenciju koja zna prepoznati granice, etiku i dobrobit zajednice.
U doba sve jače prisutnosti umjetne inteligencije, razvoj digitalne inteligencije postaje ključ očuvanja ljudskosti u digitalnom društvu i važan preduvjet za kvalitetno obrazovanje i život u 21. stoljeću.
Valentina Blašković i Kristina Slišurić