Pet godina Dabra u Hrvatskoj

  • Home
  • Pet godina Dabra u Hrvatskoj
Shape Image One
Pet godina Dabra u Hrvatskoj

Pet godina Dabra u Hrvatskoj
ili kako volonteri mogu zainteresirati
105 321 djece za računalno razmišljanje

2015. godine počela je izrada novog kurikuluma Informatike koji se radio za sve razrede osnovnih škola i gimnazija te je planirana promjena koncepta poučavanja Informatike uz stavljanje fokusa na kreativno stvaralaštvo i računalno razmišljanje. Usporedo s izradom kurikuluma pojavila se ideja o dovođenju natjecanja Bebras u Republiku Hrvatsku jer su zadaci s tog međunarodnog natjecanja bili izvrsna ilustracija odgojno-obrazovnih ishoda novog kurikuluma.

“Dovesti Dabar u Hrvatsku nije bilo lagano. Nekoliko mjeseci pregovarali smo s upravnim vijećem Bebras inicijative kako bismo pokazali da imamo organizacijske i stručne kapacitete za provedbu, sudjelovali smo na radionici za izradu i odabir zadataka u proljeće 2016. te postali pridruženi član na godinu dana.“, prisjeća se Lidija Kralj, voditeljica prvog Dabra, 2016. godine.

Dabar promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti, a  osmišljen je kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja. Dabar uključuje niz predavanja i radionica za učenike i učitelje tijekom cijele godine te međunarodno online natjecanje u studenom svake godine. Originalan naziv je Bebras, što u prijevodu znači dabar.

Od samog početka Dabar je zajednički rad osamdesetak volontera koji nesebično dijele svoje znanje i poklanjaju svoje vrijeme kako bi Dabar imao dobro osmišljene i tehnički dobro pripremljene zadatke te bio poticajan, motivirajući, ali i zahtjevan – taman onoliko da učenici požele znati još više i biti još bolji.

Dabrove volontere obično ne vidite, ali vidite rezultate njihovog rada jer oni:

  • pregledavaju zadatke dostupne u međunarodnoj bazi
  • odabiru zadatke i usklađuju odabir s naših pet kategorija natjecanja
  • prevode zadatke i izrađuju dodatne ilustracije
  • postavljaju zadatke u online okruženju i snimaju audiozapise za najmlađe
  • pripremaju upute, prikupljaju registracije škola, odgovaraju na pitanja
  • pišu nove zadatke i dijele ih s međunarodnom zajednicom
  • sudjeluju na međunarodnim radionicama za evaluaciju i poboljšavanje zadataka
  • analiziraju rezultate, pišu članke
  • dizajniraju bedževe i diplome
  • sastavljaju zbirku zadataka s osvrtom na Dabar, svake godine
  • promoviraju Dabra na različitim skupovima i radionicama

Od 2016. do danas u pripremama i provedbi Dabra sudjelovalo je više od 80 volontera različitih profila iz različitih obrazovnih i poslovnih okruženja. To je jedan od faktora koji Dabar čini posebnim. Hrvatska doprinosi i svojim zadacima zajedničkoj Bebras bazi zadataka. Autori naših zadataka bili Hrvoje Šimić, Mihaela Kelava, Sanja Pavlović Šijanović, Daniel Rakijašić, Marica Jurec, Aleksandra Žufić, Darka Sudarević, Alma Šuto, Sanda Šutalo, Ines Kniewald, Tanja Oreški i Ela Veža. Svake se godine održava Bebras radionica na kojoj se prikupljeni zadaci analiziraju, poboljšavaju te na kraju i odabiru. U postupku analiziranja i poboljšavanja zadataka sudjeluju predstavnici svih zemalja članica Bebras zajednice.  Svake godine zemlje članice šalju svoje prijedloge novih zadataka, koji trebaju biti inovativni, a ne po uzoru na već viđene. Najčešće se prikupi dvjestotinjak zadataka, koji se na radionicama dotjeruju i poboljšavaj (ili odbacuju) kako bi bili na raspolaganju svima, a na kraju se proglašava i tridesetak najboljih zadataka. Hrvatski tim Dabra prve je zadatke poslao 2017., šest zadataka nam je bilo prihvaćeno i bili smo ponosni što je jedan od naših zadataka čak ušao i u grupu najboljih.

Natjecanje Dabar (Bebras) započelo je 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2019. uključivalo je 54 zemlje i više od 2.977.000 sudionika. Prve godine Hrvatska je po ukupnom broju sudionika bila 27., da bi s vremenom došla na 22. Mjesto, uz napomenu da se uspoređuje ukupan broj sudionika bez obzira na veličinu zemlje pa su tako na prvim mjestima Francuska i Njemačka. Međunarodnu statistiku Dabra možete pogledati na mrežnoj stranici Bebras inicijative.

Usporedba broja sudionika na Dabru 2016. godine

Usporedba broja sudionika na Dabru 2016. godine

 

“Reforma obrazovanja u Hrvatskoj donijela je, uz brojne promjene u školama, i jedno sasvim drugačije natjecanje. Natjecanje u kojem mogu sudjelovati svi učenici. Nekima od njih to je bilo prvo i jedino natjecateljsko iskustvo a najčešći komentar učenika je da im je bilo zabavno. Zar ne bi tako trebala izgledati škola svaki dan? Razmišljati, rješavati probleme i zabavljati se. Osim natjecanja, tijekom cijele godine učenike imaju virtualnu učionicu PseudoDabar u kojoj mogu rješavati zadatke s prethodnih natjecanja. Pozivamo sve učitelje da koriste zadatke u svojoj nastavi. Pozivamo i roditelje da rješavaju zadatke doma sa svojom djecom. Zabava za sve! Vidimo se i sljedećih godina, zar ne?”, rekla je Darija Dasović, koordinatorica natjecanja Dabar.

2020. godina pokazala je važnost digitalne tehnologije kao alata za omogućavanje obrazovanja te je dodatno naglašeno primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta i kao alata za obrazovanje, ali i kao virtualnog okruženja u kojem se obrazovanje odvija i kad učenici ne mogu biti u školskim zgradama.

“Jako sam sretan i ponosan na naše učenike i učitelje koji su u ovim uvjetima omogućili da Dabar uđe u njihove škole. Čestitke svima na rezultatima i trudu. Posebne čestitke marljivoj ekipi Dabar Hrvatska na odličnoj organizaciji natjecanja. Tim od 30 volontera je danonoćno rješavao sve moguće izazove da se najveće natjecanje u hrvatskoj održi na najvišoj profesionalnoj razini”, izjavio je predsjednik udruge Suradnici u učenju Darko Rakić.

Dabar se od samih početaka u Republici Hrvatskoj organizira u online okruženju kako bi se koristile prednosti interaktivnih zadataka, brzih povratnih informacija te primjerom pokazalo promišljeno korištenje tehnologije u obrazovanju. Ove godine to je bila ključna prednost Dabra jer su sudjelovati mogli i učenici iz svojih domova. Svima njima je Dabar bio na raspolaganju 5 dana po 24 sata kako bi se svakom učeniku dala prilika za ulazak u svijet logičkih zadataka, mozgalica, zagonetki, programiranja i računalnog razmišljanja.

A što učenici kažu o Dabru?

  • Pokrenuo mi je volju za rješavanje matematičkih i logičkih zadataka.
  • Dobro sam se zabavila.
  • Mislim da su zadaci odlično osmišljeni, ali bilo bi super da ima samo malo više vremena za rješavanje.
  • Možete staviti još možda neke teže zadatke neke zadatke sam odmah riješio ali je dobar izazov. Vidimo se i sljedeće godine.
  • Meni se dabar natjecanje jako svidjelo. Želio bih da ostane ovako dobro i da se opet natječem. Da bude još bolje ja bih dodao malo više bodova i malo više vremena. Bilo bi fora i da test ima neke npr. robote koji ti mogu pomoći jednom u ispitu.
  • Ove godine sam ugodno iznenađena vlastitim rezultatom i postignutim uspjehom. Svidio mi se koncept zadataka i smatram da je gotovo bilo dovoljno vremena (preostala mi je minuta i još nešto malo sekundi).

Svaki zadatak na Dabru je prilika za rast, bez obzira riješe li ga pogrešno ili točno, jer Dabar je ovdje kako bismo analizirali, razgovarali, tražili drugačija rješenja i najviše od svega razmišljali. I upravo zato je Dabar najmasovnije natjecanje u Republici Hrvatskoj. Prve godine na Dabru je sudjelovalo 5 927 učenica i učenika, a ove godine bilo ih je 36 491. Broj sudionika je u ove četiri godine porastao 6 puta, a ove godine ih je svaki dan bilo preko 7000, istovremeno  čak i po 800 sudionika.

Ukupan broj sudionika Dabra po godinama

U Hrvatskoj je natjecanje Dabar organizirano uz podršku CARNET-a pa se koristi virtualno okruženje na platformi Moodle, uz obaveznu uporabu elektroničkog identiteta u sustavu AAI@edu.hr.

Učenici se natječu u jednoj od pet kategorija:

  • MikroDabar za učenike 1. i 2. razreda OŠ,
  • MiliDabar za učenike 3. i 4. razreda OŠ,
  • KiloDabar za učenike 5. i 6 razreda OŠ,
  • MegaDabar za učenike 7. i 8. razreda i
  • GigaDabar za učenike svih razreda srednje škole.

Prve dvije godine učenici su rješavali 15 zadatak u 45 minuta, a od 2018. rješavaju 12 zadataka u 40 minuta.

Broj sudionika po kategorijama i godinama

Najveći broj sudionika svake je godine u kategoriji KiloDabar u kojoj sudjeluju učenici 5. i 6. razreda. Posebno smo ponosni na najmlađe sudionike, kategorija MikroDabar, prvašiće koji sudjeluju na Dabru od samog početka i po tome je hrvatski Dabar poseban. Kako su prvašići u vrijeme održavanja Dabra tek dva mjeseca u školi za njih se snimaju audiozapisi kako bi zadatke lakše “pročitali”.

Najbolji rezultati po kategorijama i godinama

Najbolji rezultati po kategorijama i godinama

Pogledamo li najbolje rezultate po svim kategorijama i godinama vidimo da je prva godina bila najteža, a 2018. Imala najbolje rezultate – u svim kategorijama bilo je sudionika koji su riješili sve zadatke točno.

Prosječni rezultati po kategorijama i godinama

Volonteri koji su omogućili Dabar i učinili ga čudesnim:

Aleksandra Žufić, Alma Šuto, Andrea Pavić, Anica Leventić, Antonela Czwyk Marić, Barbara Knežević, Biljana Stipetić, Bojana Trivanović, Branka Čutura., Branka Pastuović, Daniel Rakijašić, Daniela Orlović, Daniela Usmiani, Danijel Forjan, Darija Dasović, Darka Sudarević, Darko Rakić, Denis Gagić, Dijana Kapus, Dominik Šutalo, Dražena Potočki, Dubravka Petković, Đurđa Trupinić, Ela Veža, Goran Podunavac, Gordana Lohajner, Gordana Sokol, Hrvoje Šimić, Ines Kniewald, Iva Mihalic Krčmar, Ivana Bašić, Ivana Gugić, Ivana Zlatarić, Jadranka Cesarec, Jasmina Purgar, Jelena Nakić, Judita Bojić, Karolina Brleković, Kristina Lučić, Kristina Slišurić, Lidija Blagojević, Lidija Kralj, Loredana Zima Krnelić, Ljiljana Jeftimir, Maja Jurić-Babaja, Maja Kalebić, Marica Jurec, Marija Maloča, Mario Lohajner, Maristela Rubić, Mihaela Kelava, Milena Laco, Mirela Puškarić, Mirela Radošević, Mirjana Mikec , Mirna Grbec, Nada Božićević, Natalija Stjepanek, Nataša Bek, Nataša Glavor, Nataša Ljubić Klemše, Nataša Salamon Rebić, Nikola Mihočka, Nikolina Bubica, Predrag Brođanac, Renata Harapin Mehkek, Renata Pintar, Sanda Šutalo, Sanja Hrvojević, Sanja Janeš, Sanja Križ, Sanja Pavlović Šijanović, Slađana Kristek Benkus, Tamara Vučković, Tanja Oreški, Tomislav Leček, Valentina Blašković, Valentina Pajdaković, Veronika Antal Horvat, Vesna Tomić, Viktorija Vranešić, Vlatka Jeras, Željka Babić.

Tijekom ovih pet godina o Dabru smo pisali mi, ali i kolegice i kolege iz škola sudionica Dabra pa prošetajmo i prisjetimo se zajedno …

 

 

 

 

 

 

 

 

Dabar u završnim i diplomskim radovima na PMF-u:

Na teme vezane uz računalno razmišljanje i natjecanje Dabar na PMF-u u Splitu obranjen je jedan diplomski i dva završna rada:

  • Jelavić, N. (2018). ‘Studija upotrebljivosti sučelja različitih sustava za rješavanje zadataka iz računalnog razmišljanja’, Diplomski rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Krstanović, A. (2018). ‘Dizajn sučelja aplikacija za vrednovanje računalnog razmišljanja’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet
  • Šimunović, J. (2020). ‘Aplikacija za natjecanje iz računalnog razmišljanja Dabar’, Završni rad, Neposredni voditelj: dr sc. Jelena Nakić, Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno-matematički fakultet

Svake godine objavljuje se Zbirka s pregledom svih zadataka koji su bili na natjecanju Dabar te godine.

Pogledajte i našu kolekciju znački iz svih pet godina Dabra 🙂

 

2016.
2017.
2018.
2019.
2020.

Hvala svima koji su dio Dabrove obitelji i pomažete nam da zajednički postanemo svake godine još bolji. Dabar je izazov koji  rado prihvaćate, zar ne 🙂